Kako je Frajburg postao grad u kome su deca važnija od automobila

Nemački grad Frajburg suočavao se sa gubljenjem stanovništva, sve dok nije počeo da se pretvara u grad prilagođen deci.

Početkom devedesetih, Frajburg je imao problem: čim bi zasnovali porodicu, stanovnici su napuštali grad i prelazili u okolna sela, kako bi im deca rasla u prirodi a ne u asfaltnoj džungli.

Urbanisti ovog nemačkog grada prihvatili su izazov – da brzo i bez velikih troškova poprave život dece u gradu.

- Advertisement -

Prvi korak je predstavljalo uvođenje zona usporenog saobraćaja (maksimalnih 30km/sat) na glavnim rutama. a nova stambena naselja su sve više projektovana kao zone „umerenog“ saobraćaja. To znači da su sada pešaci prioritet a vozila su drugostepenog značaja.

Sada postoji 180 takvih zona u Frajburgu i dobrobiti za stanovnike su tolike da dolazi sve više zahteva da se saobraćaj ograniči i u starijim stambenim zonama. Uvođenje ovakvih zon sprovodi se na inicijativu i uz sagasnost većine stanara određene ulice, tako što popunjavaju peticije na vebsajtu uprave grada a zatim stručnjaci za saobraćaj i policija razmatraju način na koji će to biti sprovedeno. zona usporenog saobracaja

Kada ulica ili kvart postanu zona umerenog saobraćaja, ulaz u ovu zonu se jasno obeležava sužavanjem saobraćajne trake, signalizacijom i oznakama na putu koje vozačima daju do znanja da odatle počinje zona slobodne dečije igre. Parking mesta se postavljaju tako da usporavaju kretanje vozila.

Prevod: Detinjarije

Izvor: Child in the city

spot_img

Najnovije

Da li imate osećaj da dan traje kraće?

Usled opšteg ubrzanja životnog tempa, javila se otežanost realizovanja svih obaveza u toku 24 sata, a to stvara utisak o značajnom ubrzanju protoka vremena. Istovremeno, savremene digitalne aplikacije za komunikaciju zamenile su živu reč što vodi ka površnosti, pa i socijalnoj otuđenosti. Piše: Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka u vezi se kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

Šta dete uči o životu kroz odnos sa majkom

Odnos majke i deteta ima snažan uticaj na to kakvi će ljudi ta deca postati.

Digitalni autizam: tiha posledica detinjstva pred ekranom

Ova pojava nije klinička dijagnoza, već opis realnih ponašanja koja pedijatri i logopedi sve češće primećuju kod dece koja su uzrasta između prve i četvrte godine.

Deca mnogo više uče kad im omogućimo da slede svoju radoznalost

Jednostavno rečeno, kad omogućimo deci da slede svoju radoznalost i interesovanja, ona mnogo više uče. A dok uče mnogo više, ona postaju bolja u učenju.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img