Sortirajući porodične fotografije, profesorka Milanka Todić s Fakulteta primenjenih umetnosti došla je na ideju da zaviri u nacionalnu prošlost fotografije i istraži kako su na njima prikazani najmlađi članovi porodice – od prvih fotoateljea do savremenog doba
Sortirajući sopstvene porodične fotografije, profesorka Todić došla je na ideju da zaviri u nacionalnu prošlost fotografije i istraži kako su na njima prikazani najmlađi članovi porodice.
Tako je nastala knjiga, u kojoj je sadržano 196 fotografija mališana. Ovo blago sačuvano je zahvaljujući privatnim kolekcionarima, ali i kustosima Muzeja primenjeih umetnosti, Etnografskog muzeja, Muzeja istorije Jugoslavije, Muzeja grada Beograda i Biblioteke Matice srpske.
Prvi srpski fotograf bio je Anastas Jovanović. Izvesno vreme živeo je u Beču a potom se preselio u Beograd, gde je radio i kao fotograf na dvoru kneza Mihajla. On nam je 1854. godine podario prvu fotografiju deteta – svog sina Konstantina. Konstantin je postao čuveni arhitekta koji je, između ostalog, projektovao i zgradu Narodne banke u ulici Kralja Petra. Već od 1860. godine u Beograd dolaze putujući fotografi i nastaju foto-ateljei u kojima deca počinju masovno da se fotografišu. Prvu fotoradnju u Beogradu otvorio je 1887. godine Milan Jovanović, rođeni brat našeg poznatog slikara Paje Jovanovića i deda prve filmske rediteljke u Srbiji Soje Jovanović. Na mestu te radnje danas se nalazi bioskop ’Zvezda’”, priča dr Milanka Todić.
U građanskim porodicama, deca su najčešće fotografisana za Uskrs. Fotografi su obično pravili set od 12 fotografija na čvršćem papiru. Imale su i označeno mesto za poštansku marku, pa su ih roditelji kao razglednicu slali rođacima i prijateljima. Te fotografije nisu bile jeftine, ali ni previše skupe, napominje naša sagovornica i dodaje da su cenom bile dostupne i ondašnjim činovnicima.
U katoličkim porodicama, deca su po pravilu fotografisana za krizmanje (miropomazanje) ili za krštenje, a zanimljivo je da su do Prvog svetskog rata gotovo sve devojčice prikazivane kao anđeli, obučene u bele čipkane haljinice.
Mitska slika o detinjstvu kao rajskom životnom dobu zastupljena je i na porodičnim fotografijama.
„Slike nagih ili samo u košuljicu obučenih beba predstavljaju odraz želje odraslih – fotografa i roditelja, da dete posmatraju kao bespomoćni i bespolni objekat. Brojne su fotografije na kojima roditelji drže dete za ruku, nose ga u krilu, nežno grle ili stoje iznad njega manifestujući njegovu bespomoćnost, ali i stabilnost porodičnog jezgra i hijerarhiju patrijarhalne moći. U građanskim porodicama, na fotografijama uz oca često stoji ili na njegovom kolenu sedi najstariji sin, što ga i vizuelno markira kao očevog zamenika i naslednika. U seoskim sredinama veoma je malo fotografija na kojima su deca centralne figure – ona se pojavljuju na slikama kao deo velike porodične zadruge, odnosno kao sporedni likovi”, ističe Milanka Todić.
U periodu između dva rata, najpoznatiji su bili foto-ateljei „Ronai“ u Beogradu i „Tonka” u Zagrebu.
„Oba su negovala holivudsku estetiku. Posebno se insistiralo na glamuroznom predstavljanju dece, sa skupim igračkama, poput plišanih meda jednake veličine kao i lepo očešljano dete”, kaže dr Milanka Todić.
Trend glamuroznih holivudskih fotografija mališana prohujao je sa vihorom drugog svetskog rata – s dolaskom komunizma, deca su uglavnom fotografisana u ulozi pionira, na masovnim skupovima i aktivnostima, poput sletova povodom Dana mladosti.
Sa ekonomskim napretkom društva, dolazi do velike potražnje za predmetima – simbolima konzumetske kulture sa Zapada, koji postaju nezaobilazni „začin” porodičnih fotografija. Generacije klinaca koje su stasavale u decenijama prosperiteta, slikane su s Barbi lutkama, Lego kockicama i vozićima-igračkama koji su na šinama „tutnjali” po dnevnoj sobi…
Autor: Katarina Đorđević
Izvor: Politika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: FOTOGRAFIJA
“Poluprozirni” – foto projekat koji pokazuje kako zbog tehnologije gubimo jedni druge
Fotograf Al Lapkovskij je pokrenuo socijalni projekt «#disconnectingconnection» o tome kako preterano korištenje mobilnih telefona negativno utiče na komunikaciju među ljudima. Izvor: Detinjarije.com
Fotografija pred kojom je Srbija zanemela: Đorđe Đoković osvojio 1. nagradu na konkursu Nacionalne geografije
Đorđe Đoković, fotograf iz Valjeva, osvojio je prvu nagradu na konkursu Nacionalne geografije na temu "Ljudi", pišu kolubarske.rs. Njegova fotografija, koja nosi naziv "Život sa druge strane", pokazuje kako jedna devojčica, Romkinja, stoji...
Dirljive fotografije baka i deka iz celog sveta sa njihovim unucima
"Kada se osvrnem na sve moje porodične foto-albume, ne vidim nijednu sliku sa mojom bakom i mojim dekom. Projekat mi je pomogao da na neki način obnovim uspomene iz detinjstva."...
Fotografije koje šire svest o retkim genetskim poremećajima kod dece
Fotograf Karen Haberberg dve godine je posvetila podizanju svesti o deci sa retkim genetskim poremećajima tako što je radila na knjizi fotografija posvećenoj ovoj temi. Retki genetski poremećaji uticali su...
Nema komentara.