• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija
SBB

Kako su funkcionisale škole pre više od jednog veka, dok je vladala tuberkuloza

24. 07. 2020 |

Eksperiment je pokazao apsolutni uspeh na praktično svim poljima, a ono najvažnije – niti jedno dete nije se razbolelo. Čak ni od prehlade.

Kako su funkcionisale škole pre više od jednog veka, dok je vladala tuberkuloza

Na samom početku 20. veka, američkim gradovima harala je tuberkuloza, koja je u tim godinama bila posebno fatalna po decu i mlade iz siromašnih sredina. Meri Pakard i Elen Stoun, doktorke najmanje američke države Roud Ajlend, 1907. godine došle su na ideju kako da spreče ili makar ublaže transmisiju tuberkuloze među decom. Pre toga njih dve osnovale su Ligu za suzbijanje tuberkuloze u svojoj državi.

Naime, Pakardova je napisala pismo predsedniku Lige Džeju Perkinsu u kojem mu iznosi svoju ideju: “Da li mislite da je prerano da pokušamo sa jednom malom grupom, za deo dece, da organizujemo školu koja bi ličila na školu na otvorenom? To bi, svakako, bio za početak samo eksperiment. Predloženo je da se štale za konje u Severnoj glavnoj ulici preurede…”

Prva škola ovog tipa “otvorena” je u januaru 1908. godine, i okupljala je decu za koju se zna da su bila u kontaktu sa tuberkulozom, ali bez izraženih simptoma.

Učionice su imale mnogo prozora, neke od njih i sa sve tri strane, a svi su bili otvoreni sve vreme, iako je bila zima. I to vrlo jaka. Deca su, u baš hladnim danima, nosila takozvane eskimske vreće za sedenje u kojima se nalazilo toplo kamenje da im greje stopala. Učiteljica Meri Pauers, pored toga što je predavala gradivo, deci je podgrevala supu i puding.

Eksperiment je pokazao apsolutni uspeh na praktično svim poljima, a ono najvažnije – niti jedno dete nije se razbolelo. Čak ni od prehlade. Već dve godine kasnije otvoreno je 65 ovakvih škola, a jedna privatna škola u Njujorku sprovodila je časove na krovu. Kako se incidenca tuberkuloze smanjivala sa pojavom antibiotika, tako su se i škole na otvorenom zatvarale, a poslednja je zatvorena tek 1965. godine.

tuberkuloza skole

Kakve to veze ima sa koronavirusom

Ako je verovati kineskim istraživanjima, ima veze. Jedno od njih koje je obuhvatilo 7000 slučajeva, pokazalo je da se od tih 7000 tek jedno zaražavanje desilo na otvorenom.

Druga studija, sprovedena 2018. godine, obuhvatila je 161 dete sa smetnjama u razvoju i dokazala da, ona deca koja su učila napolju, na otvorenom, pokazuju viši nivo pažnje i koncentracije u odnosu na decu koja su učila u konvencionalnim učionicama. Slična stvar dogodila se u jednoj osnovnoj školi u Filadelfiji gde su se kazne za nepoštovanje pravila ponašanja smanjile sa 50 godišnje na 0, nakon što se deo časova prebacio u dvorište.

Dakle, umesto rotiranja između onlajn i nastave u učionicama, možda bi deca mogla da se rotiraju između učenja u učionici i na otvorenom, odnosno u prostoru koji bi imao protok vazduha kao otvoreni prostor.

Za kraj, ovo su pravila koja su doktori tražili od đaka da poštuju tih ranih godina 20. veka u Roud Ajlendu:

  • Nikad ne pljuj po podu ili pločniku
  • Nemoj čačkati nos i nemoj ga brisati rukom ili rukavom
  • Nemoj lizati prst kad treba okreneš stranicu
  • Ne stavljaj olovku ni u usta ni na usne
  • Ne stavljaj u usta ništa što nije hrana ili piće
  • Nemoj deliti ni razmenjivati voće, slatkiše, žvake, napola pojedenu hranu, pištaljke, niti bilo šta što se stavlja u usta.
  • Nikad nemoj kašljati ili kijati nekom u lice. Okreni se na drugu stranu. Neka ti lice i ruke uvek budu čisti. Pre svakog jela operi ruke.

Autor: A. Cvjetić

Izvor: Zelena učionica

Podeli tekst:
Tagovi :epidemija korona virusa, nastava na otvorenom, škole, tuberkuloza

Slični članci koji vas mogu zanimati:

11 genijalnih ideja iz škola širom sveta

Čeka li nas drama s ocenama?

Sindikat tvrdi da Šarčevićev model rada škola nije moguć

Pomoćnik ministra: Ako dođe do prelaska na onlajn, to će se raditi postupno

Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE

“Znaš i sama koliko je teško sa jedinice doći do petice. Možda ću da je izvučem iz škole danas, videću…”

“Znaš i sama koliko je teško sa jedinice doći do petice. Možda ću da je izvučem iz škole danas, videću…”

– Šta kaže? – Kao da će uskoro završiti ovi pre nas, pa će nas prozvati. Kaže da će brzo ići to sve. – Jel’ vidiš ti, samo nešto čekamo,...

Pedagog Snežana Golić: Naši prosvetni radnici dele se na ZAPISNIČARE i LIDERE

Pedagog Snežana Golić: Naši prosvetni radnici dele se na ZAPISNIČARE i LIDERE

Piše: Snežana Golić, pedagog Ako grubo (i nepravedno, ali poente radi) analiziramo ljude koji rade u školama, uvidećemo dve osnovne kategorije. 1. ZAPISNIČARI - PRAVE UVID I NE REŠAVAJU, VEĆ...

Zašto su ekskurzije skuplje od porodičnih letovanja – na dnevnice nastavnika i lekara mora se platiti i porez

Zašto su ekskurzije skuplje od porodičnih letovanja – na dnevnice nastavnika i lekara mora se platiti i porez

Posle duge pauze zbog korona virusa, đaci širom Srbije kreću na rekreativne nastave i ekskurzije, ali se roditelji žale na cene tih putovanja. Aleksandar Markov, profesor istorije i predsednik Foruma...

Roditelji pozajmljuju novac i dižu kredit zbog proslave mature

Roditelji pozajmljuju novac i dižu kredit zbog proslave mature

Kad saberete šta sve treba platiti za proslavu mature, ne možete a da se ne zapitate kako i roditelji sa prosečnim platama uspevaju to da podmire. - Tako što se...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
budimlijaresort

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪