Srednjoškolci pripremaju svoju verziju zakona o korišćenju mobilnih u školi, digitalno vaspitanje dece treba početi u predškolskom uzrastu

Nacrt Zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u školama koji je predložio Zaštitnik građana, treba povući u celosti jer je nesvrsishodan i nesprovodiv u realnosti - glavni zaključak onlajn debate o pomenutom predlogu

Nacrt Zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u školama koji je predložio Zaštitnik građana, treba povući u celosti jer je nesvrsishodan i nesprovodiv u realnosti. Ni nastavnici, ni učenici, ni roditelji nisu protiv toga da upotreba telefona u školi bude regulisana (ona to već jeste!) ali smatraju da konfiskacija uređaja tokom celog dana, pretnja novčanom kaznom za roditelje, neregulisano čuvanje privatnih podataka i dodatni birokratski posao za nastavnike – nisu dobro rešenje.

Ovo je glavni zaključak onlajn debate o pomenutom predlogu u kojoj su govorili predstavnici nastavnika, srednjoškolaca, roditelja, pravnika specijalizovanih za prava deteta i aktivista, koju je inicirala organizacija „Partneri Srbija“, koja se bavi zaštitom prava na privatnost.

- Advertisement -

Ognjen Bobota iz Unije srednjoškolaca je najavio da ovo udruženje priprema svoj predlog zakona na ovu temu i ponovio stavove ovog udruženja: „Mi podržavamo ograničenje upotrebe telefona tokom trajanja časa, kako je to i sada regulisano, i protiv smo rešenja da telefoni ostaju konfiskovani i tokom odmora. Nacrt je neprimenjiv u ovakvom obliku i neshvatljivo je da na isti način tretira đake od sedam i od 18 godina“.

Zakon nemoguće sprovesti u praksi

Nikola Ćurčin, iz Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika i profesor u Elektrotehničkoj školi „Nikola Tesla“ u Pančevu, podsetio je da je upotreba mobilnih u školi već regulisana – da postoje smernice Zavoda za unapređenje obrazovanje i vaspitanja na osnovu kojih su škole pravile svoje pravilnike.

„Da je neko uradio analizu stanja na terenu, video bi da je u većini škola od prvog do petog razreda svuda zabranjena upotreba telefona tokom časa, dok je u starijim razredima različito stanje od škole do škole. Bolje je da pomognemo školama koje nisu uvele pravilnike da to urade, nego da idemo na restriktivni zakon koji je nemoguće sprovesti u praksi“, rekao je Ćurčin.

Foto: Canva

Njegova koleginica Ana Dimitrijević, predsednica Foruma beogradskih gimnazija, rekla je da je protiv kompletne zabrane mobilnih telefona u školama. „O načinu rada u školi često odlučuju oni koji nikad nisu ušli u učionice i nemaju iskustvo rada s učenicima“.

Ona se osvrnula na rešenje Nacrta kojim se predviđa da đaci svakog dana predaju telefone prilikom ulaska u zgradu, da ih profesori evidentiraju i na kraju nastave im vrate uređaje. „Pitam se ko će da odgovara za 500 telefona, kad i kako će se taj posao organizovati, da li ćemo svi dolaziti ranije u školu da bismo to uradili?“

Zašto Zakon predviđa institut iz crkvenog prava – „pokajanje“?

 Ivana Savić, ekspertkinja za sistemsku zaštitu prava deteta, naglasila je da ovaj Nacrt nije usaglašen sa Ustavom Srbije, Konvencijom UN o pravima deteta, niti pravnom praksom EU.

- Advertisement -

„Prvi put vidimo da se uvodi institut „pokajanja“, to je termin iz crkvenog prava i ne razumem tačno šta je njegova svrha ovde“, rekla je ona. Ukazala je i na neproporcionalnost težine prekršaja (ako učenik odbije da preda telefon ili da svoje podatke) i zaprećene novčane kazne za roditelje koja ide i do 100.000 dinara. Nikola Ćurčin se, govoreći o srazmeri kazne, upitao da li je imati telefon veći problem nego tuča u školi?

„Da li želimo školu zasnovanu na ostvarivanju i zaštiti prava deteta, u kojoj se problemi rešavaju podrškom, jasnim pravilima i pedagoškim radom ili školu u kojoj je dete objekat procedure?“, upitala se pravnica Ivana Savić.

U debati je učestvovala i Aleksandra Petrovski koja se bavi digitalnom edukacijom dece i koja se zalaže da se sa digitalnim opismenjavanjem krene što ranije. „Zalažem se za prevenciju, za digitalno vaspitanje i zdrav odnos čitave porodice prema digitalnoj tehnologiji. Smatram da ono treba da bude deo vaspitanja već u predškolskim ustanovama jer kad deca dođu u osnovnu školu ona već imaju loše navike“.

Gordana Plemić iz udruženja „Roditelj“ podsetila je da nije isto roditeljstvo danas i pre 20 ili više godina i da su mnogi roditelji danas sami, da im je potrebna podrška zajednice, a to mora da podrazumeva i podršku škole. I istakla da umesto podrške, ovaj zakon predviđa novčane kazne za roditelje.


Zabrana mobilnih u školi: Šta kažu roditelji, učenici, nastavnici?


Ovo je drugi javni događaj koji su „Partneri Srbija“ organizovali povodom Nacrta zakona o zabrani upotrebe mobilnih telefona u školi. Na ranije održanom okruglom stolu učestvovao je i Zaštitnik građana koji je tom prilikom rekao da je otvoren za predloge struke ali i odbio ideju o formiranju radne grupe za izradu zakona koji bi regulisao ovu oblast.

„Partneri“ će nastaviti da se, zajedno sa nastavnicima, roditeljima i srednjoškolcima, zalaže za uspostavljanje pravila kojima se reguliše upotreba mobilnih telefona a koja u potpunosti štite prava i interese deteta i koja su doneta u saglasnosti sa prosvetnim radnicima, roditeljima i samom decom.

- Advertisement -

PRAVILA A NE ZABRANA: Učenici, nastavnici i stručnjaci protiv potpune zabrane mobilnih telefona i novčanih kazni


Debatu možete pogledati ovde

spot_img

Najnovije

Počinje letnji raspust za osnovce

Za učenike osnovnih škola u Srbiji danas je poslednji nastavni dan u školskoj 2025/2026. godini. Đaci od prvog do sedmog razreda odlaze na letnji raspust, dok osmake već naredne sedmice očekuje polaganje završnog ispita i upis u srednje škole.

Stanković: Završni ispit polaže više od 64.000 osmaka, ima mesta u srednjim školama

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da će završni ispit za upis u srednje škole polagati više od 64.000 učenika i naveo da će biti mesta da se svi upišu, ali da je za pojedine škole veliko interesovanje i da na jedno mesto konkuriše čak 10 učenika.

Koje države u Evropi nude besplatne obroke za svoje učenike i kako ovo utiče na njihovo ponašanje u učionici?

Širom Evrope, trenutno se vode rasprave o kvalitetu obrazovanja, mentalnom zdravlju dece i porastu siromaštva, novo istraživanje pokazuje da jedno jednostavno rešenje ima mnogo bolji efekat nego što se ranije mislilo.

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img