Loperamid, rasprostranjeni lek protiv dijareje mogao bi da bude korišćen kao terapija za glavne simptome povezane sa poremećajima iz autističnog spektra. Ovaj lek aktivira μ-opiodini receptor, i tako može da podstiče razvoj društvenih veština.
Terapije za glavne simptome povezane sa poremećajima iz autističnog spektra (ASD) nema. Međutim, u novom članku objavljenom u časopisu Frontiers in Pharmacology, grupa naučnika razmatrala je potencijalni uticaj nekih već postojećih lekova na simptome ASD. Došli su do interesantne hipoteze da bi lek protiv dijareje loperamid mogao biti obećavajući kada je u pitanju tretman simptoma koji otežavaju društvenu interakciju i komunikaciju.
„Trenutno ne postoje lekovi odobreni za lečenje glavnog simptoma autizma – nedostatka sposobnosti komunikacije,“ kaže dr Eliz Koš sa Univerziteta u Oslu, i vođa studije. „Međutim, većina odraslih i polovina dece i adolescenata sa autizmom tretira se antipsihoticima, koji izazivaju ozbiljne nusefekte dejstva i nisu mnogo efikasni.“
Kako bi došli do novih terapija za ASD, naučnici su se okrenuli postojećim lekovima koji se upotrebljavaju za druge zdravstvene probleme. Prednost ovog pristupa je što već postoji puno podataka o njihovoj bezbednosti, neželjenim dejstvima i biološkim molekulima sa kojima stupaju u interakciju.
Od nadraženih creva do autizma
Lek loperamid se već dugo koristi za lečenje dijareje, a u ovom istraživanju pokazao se kao potencijalna terapija za lečenje simptoma autizma. Loperamid se vezuje za protein μ-opiodini receptor i aktivira ga. Ovaj receptor, osim što utiče na smanjenje bola, takođe utiče i na društveno ponašanje.
U prethodnim studijama, miševi kojima je nedostajao ovaj receptor pokazivali su ponašanje slično osobama sa poremećajem iz autističnog spektra, a lekovi koji aktiviraju ovaj receptor uticali su da se razvije društveno ponašanje.
Ovi rezultati ukazuju da bi loperamid i ostali lekovi koji deluju na μ-opiodini receptor mogli predstavljati novu terapiju za simptome autizma, i potrebno je dalje testirati ovu hipotezu u novim istraživanjima. Ono što je ohrabrujuće, je da se pokazuje da stari lekovi mogu imati nove namene.
Izvor: Detinjarije.com