O tome koji su najčešći uzroci kašnjenja u govoru kod dece razgovarali smo sa logopedom Divnom Vukašinović.
Postoji više faktora koji mogu uticati na to da se kod deteta javi kašnjenje u govoru, ali ovo su svakako najčešći – ako primetite bilo koji od ovih znakova, obratite se stručnjaku – na taj način ćete osigurati detetov zdrav i srećan razvoj:
Genetski faktori
Ponekad je kašnjenje u razvoju govora i jezika može biti nasledno. Ukoliko su roditelji ili bliski rođaci kasno progovorili, postoji verovatnoća da će i dete kasnje progovoriti. Možda će mu biti potrebna dodatna stimulacija i podrška logopeda. Naravno bitno je da dete razume govor, da se odaziva na poziv imenom i da može da izvrši jednostavne naloge.
Pročitajte i: Budite roditelj koji sluša da biste mogli da reagujete na vreme
Problemi sa sluhom
Deca koja ne čuju jasno zvuke iz okoline često imaju poteškoća sa razvojem govora i jezika. Česte infekcije uha kod dece mogu privremeno ili trajno uticati na sluh. Ako dete ne reaguje na svoje ime ili na zvukove iz okoline, važno je proveriti njegov sluh. Odvesti ga kog pedijatra koji će roditelje uputiti kod specijaliste za uho, grlo i nos. Najčešće će se odraditi timpanometrija, metoda koja je potpuno bezbolna. U nekim slučajevima i dodatna testiranja po savetu stručnjaka.
Nedovoljna stimulacija
Razvoj govora zavisi od adekvatne stimulacije odraslih iz najbližeg okruženja deteta. Ako dete ne provodi dovoljno vremena u razgovoru s roditeljima ili starateljima, njegov govor može zaostajati. Na primer, prekomerno korišćenje ekrana, poput televizora, tableta ili telefona, može smanjiti prilike za interakciju, što usporava razvoj jezika.
Govor se uči imitacijom. Mora da postoji interakcija izmedju sagovornika- ja te pitam, ti mi odgovoriš. Osim toga neophodno je posmatrati i mimiku lica tokom komunikacije, kao i pokrete govornih organa.
Roditelji dok deca posmatraju ekrane ne stimulišete govor, Vaša deca samo prate promene zvukova i boja. Nikako ne uče da se na pitanje odgovara. Ukoliko su deca starija od tri godine, možete zajedno pogledati crtani film ali tokom ili nakon gledanja razgovarajte o svemu što ste pogledali sa Vašom decom.
Neurološki problemi
Određeni neurološki problemi mogu uticati na sposobnost deteta da razvije govor. Deca često imaju i druge izazove u komunikaciji, poput poteškoća u razumevanju govora ili izražavanju osećanja.
Rad sa stručnjacima različitih profila je potrebno započeti što ranije, čim se uoči da postoji kašnjenje.
Dvojezičnost
Deca koja odrastaju u dvojezičnom okruženju mogu imati privremeno kašnjenje u govoru dok se njihov mozak prilagođava obradi dva jezika. Ovo kašnjenje obično nije razlog za zabrinutost, jer ova deca često kasnije pokazuju napredne jezičke veštine.
Poremećaji u oralno-motoričkom razvoju
Problemi sa mišićima koji su zaduženi za govor, jezik i usne, visoko nepce, kratka podjezična veza mogu otežati detetu pravilno izgovaranje glasova. Ovo stanje može biti praćeno i poteškoćama u hranjenju. Obratite pažnju da li dete može da podigne jezik i da li ima kraču podjezičnu vezu.
Psihološki i emocionalni faktori
Stresne situacije, poput gubitka bliske osobe, selidbe ili razdvajanja roditelja, mogu privremeno uticati na detetovu sposobnost da govori. Takođe, deca koja su stidljiva ili anksiozna mogu izbegavati komunikaciju, što usporava razvoj govora.
Pročitajte i: Prvi problemi sa razvojem govora pojavljuju se već sa tri meseca
Kada reagovati?
Ukoliko primetite kašnjenje u govorno jezičkom razvoju Vašeg deteta odratite se što pre stručnjacima koji Vam mogu pomoći. Logoped, defektolog, psiholog, pedijatar ili stručnjaci ostalih profila (dečiji neurolog, dečiji psihijatar, otorinoralingolog) mogu utvrditi uzrok i predložiti odgovarajuću terapiju.
Kako roditelji mogu pomoći?
Razgovarajte sa detetom: Čitajte slikovnice i knjige (kod dece do četvrte godine posmatrajte zajedno slike iz slikovnica – pitajte ko je na slici, šta radi, gde se nalazi), pevajte pesmice i komentarišite svakodnevne aktivnosti, igrajte se sa decom, postavljajte pitanja, tražite odgovore. Igrajte se jednostavnim drvenim slagalicama sa drškom, životinjama, lutkama, bockalicama, loptom. Koristite plastelin, bojite zajedno (prvo večim kredama u boji, debljim flomasterima, debljim trouglastim olovkama)
Izbegavajte vreme pred ekranima: Više igre i interakcije značajno podstiču razvoj govora. Ekrani usporavaju razvoj govora.
Posmatrajte i reagujte: Ako imate sumnje, ne čekajte. Rano otkrivanje problema je ključ za uspeh.
„Zapamtite, svako dete je jedinstveno, ali vaša podrška i pažnja mogu napraviti ogromnu razliku“ – napominje logoped Divna Vukašinović.
Izvor: Detinjarije.com
