Zašto Švajcarci, koji su mnogo bogatiji od nas i mogu da dižu vrtiće sa pet zvezdica, svoju decu šalju da dane provode u šumi, gacaju po blatu i snegu do kolena i koriste poljski wc?
Ako se pitate kako je moguće deci da izdrže napolju po ceo dan po svim vremenskim uslovima, počujte švajcarsku filozofiju: ne postoji loše vreme već samo loša odeća. Jednostavno – priroda decu tera da se uhvate u koštac sa priblemima i nauče kako da ih rešavaju. Ako ti je hladno – više se kreći, zapali vatru. Snađi se! Ako se opečeš, naučićeš da je vatra opasna i da treba da paziš.
Naravno da ne ide sve kao podmazano. U filmu roditelji jedne devojčice pričaju kako se prvih dana u vrtićui prilično gadno posekla nožem. Međutim, naučila je lekciju i postala ekspert, ponosno ističe njena mama. Iako u ovakvim vrtićima deca rade sve ono zbog čega se roditelji obično hvataju za glavu, stopa povreda je zapanjujuće niska.
Jedna mama opisuje neverovatnu transformaciju svoje ćerke nakon polaska u ovaj vrtić. Njena “princeza” bila je opsednuta materijalnim stvarima, garderobom, stalno tražila da je zabavljaju. Sada, ona je ponosna vlasnica kolekcije štapova i šišarki.
Pedijatar u filmu priča kako deca koja idu u vrtić na otvorenom nikada ne dolaze kod njega sa problemom deficita pažnje (ADHD) za razliku od dece iz standardnih vrtića. I mnogo se ređe razboljevaju.
Ute Šulte Esterman, predsednica nemačke Federacije prirodnih i šumskih vrtića kaže da na osnovu njihovog 20-godišnjeg iskustva mogu da zaključe da u ovakvim vrtićima ima znatno manje povreda, a da se deca brzo očeliče, pa ređe oboljevaju od prehlada i gripa. Mnogo manje ima i vaški. Jedino češće zarade lajmsku bolest zbog krpelja, ali, kako kaže, korist za mentalni i fizički razvoj je mnogo veća od ovih rizika.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: GLOBALNO RODITELJSTVO
Švajcarska: Nepoštovanje vaspitača i nastavnika dostiglo vrhunac
Vrištanje, guranje, neposlušnost – sve više dece je zločesto, lenjo i razmaženo. Problem je u roditeljima. Jedan vrtić u blizini Lucerna provodi jutro u šumi, tema puževi. Odjednom jedan dečak...
Ima svega dve godine, a s roditeljima je prepešačio 483 kilometra
U danima kada se mlade mame oporavljaju od porođaja, Šenon je stala na noge lagane i dala se u planinarenje. I nije išla sama, ona i njen muž Blejk, strastveni...
Detinjstvo u Indiji: Mali-veliki ljudi
Indija je ogromna zemlja velikih kontrasta, u kojoj odrasta skoro 400 miliona dece, što je naveća dečija populacija na svetu. Tradicionalno indijsko roditeljstvo...
Deca Bušmani: Mali gospodari pustinje
Bušmani ili narod San, kako sami sebe nazivaju, su drevno društvo lovaca i sakupljača iz Južne Afike. Njihov dom je u nepreglednim prostranstvima pustinje Kalahari. Savremeni genetičari smatraju da oni...
Ima i Beograd “sumski” vrtic u kojem deca svakodnevno setaju, borave u prirodi i bave se sportom. On se nalazi na Adi Ciganliji i zove se Zvezda Oaza.
O tome sam govorila na festivalu Roditeljstvo novog doba, prošlog vikenda.
Danas roditelji dreče kad deca polupaju tablet jer kolena više ne lupaju. Sve manje trče, sve manje lopti leti kroz parkove a o tome koliko gradske dece ume da se popne na drvo… Da ne pominjem. Kiša ili vetar, ju! Dete ne ide napolje, da se ne razboli, kao da je vazduh u igraonici neki specijalno zdrav.
Kakav primer damo svojoj deci, takva interesovanja imaju.
Da, internet je koristan ali deca imaju i potrebu za trčanjem, skakanjem i pentranjem, a ne samo za znanjem.
Zašto im roditelji to uskraćuju i čega se, ustvari, roditelji plaše?