• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Naučnici: Osetan pad inteligencije kod mlađih ljudi

15. 06. 2018 |

Svi stručnjaci ističu da nije reč o genetici, već o lošem vaspitanju, načinu na koji mladi provode vreme, te vrstama igara i zabave, kao i vremenu koje (ne) provode čitajući.

Naučnici: Osetan pad inteligencije kod mlađih ljudi

Rezultati novih dugogodišnjih naučnih studija pokazuju osetan pad inteligencije kod mlađih ljudi.

Nova studija sa 730.000 testova koeficijenta inteligencije, koju su sproveli stručnjaci iz Norveške, pokazuje veoma zabrinjavajuće rezultate, naročito po pravilima Flinovog efekta.

Naime, novozelandski naučnik Džejms Flin utvrdio je da prosečni koeficijent inteligencije stanovništva u mnogim delovima sveta raste oko tri boda po deceniji.

Testovi inteligencije se svakih nekoliko decenija standardizuju tako da se prosek definiše kao koeficijent 100, a standardno odstupanje iznosi 15 bodova.

Nova studija prikupila je rezultate testova mladih Norvežana u dobi između 18 i 19 godina koji su testirani u okviru obavezne vojne službe. Od 1970. do 2009. godine testovima su pristupali mladi rođeni između 1962. i 1991.

Rezultati su pokazali da je do promene u Flinovom efektu došlo nakon 1975. godine, tako da je svaka sledeća generacija beležila sedam bodova manje.

I studija koja obuhvata britanske tinejdžere pokazala je da je 2009. godine koefecijent inteligencije četrnaestogodišnjaka u Velikoj Britaniji za 28 godina, u proseku, pao dva boda, a kod mališana iz srednje klase čak za šest.

Svi stručnjaci ističu da nije reč o genetici, već o lošem vaspitanju, načinu na koji mladi provode vreme, te vrstama igara i zabave, kao i vremenu koje (ne) provode čitajući.

Postoji i druga utešna mogućnost – da savremeni testovi nisu prilagođeni da na odgovarajući način vrednuju savremenu inteligenciju, odnosno da favorizuju zastarele načine razmišljanja koji se manje naglašavaju u savremenom obrazovanju i vaspitanju mladih.

Testovi inteligencije, uglavnom, nastoje da mere kristalizovanu i fluidnu inteligenciju.

Fluidna inteligencija predstavlja sposobnosti koje su više biološki određene, a važna je pri rešavanju novih problema u kojima znanje i iskustvo nisu od velike koristi.

Ona je neka vrsta prirodne inteligencije koja predstavlja potencijal za razvoj kristalizovane inteligencije, a intenzivno se razvija do adolescencije, te vrhunac dostiže do 16. ili 17. godine.

Kristalizovana inteligencija predstavlja znanja, veštine i sposobnosti koje pojedinac razvije tokom života, navode naučni portali.

Izvor: Mondo

Podeli tekst:
Tagovi :inteligencija, iq, istraživanje, koeficijent inteligencije, mladi

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Majke u Srbiji pet puta češće doje sinove nego kćeri

Šta sve niste znali o levorukoj deci

Evo zašto je važno da deca kuvaju zajedno sa vama

Istraživanje: deca iz siromašnih porodica velikodušnija od bogatijih vršnjaka

Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI

Tata kupi mi auto: Nedeljko Rvović

Tata kupi mi auto: Nedeljko Rvović

Predstavite nam se kao tata? Ja sam zahvalan i srećan otac jedne divne devojčice Sare, koja ima 3 godine, ispunjen suprug i srećan porodičan čovek koji uživa u svakoj sekundi...

Zašto deca u drugim kulturama nemaju “tantrume”?

Zašto deca u drugim kulturama nemaju “tantrume”?

Piše: Jovana Papan Kada je ćerka Majkalin Douklef iz San Franciska napunila tri godine, Majkalin je bila na ivici nerava. Trogodišnja Rouzi neprestano je imala napade besa, tzv. tantrume, prilikom...

Kako da brže uspavam bebu: 4 jednostavne tehnike za mame i tate

Kako da brže uspavam bebu: 4 jednostavne tehnike za mame i tate

Uspavljivanje bebe može biti pravi pakao u nekim momentima. Da, da, potpuno...

Zašto novac koji se daje hraniteljima ne dobijaju biološki roditelji?

Zašto novac koji se daje hraniteljima ne dobijaju biološki roditelji?

Siromaštvo nikada nije jedini razlog zbog kojeg se deca oduzimaju biološkim roditeljima i smeštaju u hraniteljsku porodicu. Najbolja potvrda te teze je činjenica da oko 400.000 dece u Srbiji živi...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪