Iz svih ovih razloga, procenat obavljenih carskih rezova u SAD povećao se sa manje od jednog na pet porođaja 1996. godine, do jednog na tri porođaja 2011. godine, što je povećanje od 50%. Ako se ovaj trend nastavi, do 2020. će polovina svih beba rođenih u SAD (2 miliona godišnje) doći na svet uz pomoć carskog reza.
„Mikrobi koji naseljavaju creva novorođenčadi rođenih carskim rezom nisu oni koje je izabralo stotine hiljada godina ljuske evolucije.“
Pa šta? Zašto ne obaviti carski rez ako je to udobnije za majku i jednostavnije za akušera, i ako je jedina cena – povećanje bolničkog računa? Pa, postoji i biološka cena, a ona ima posledice na bebu.
Pre nekoliko godina u Puertu Ajakuhu u Venecueli, moja žena Glorija sprovela je prvo istraživanje sa ciljem da utvrdi da li postoji razlika u mikrobima pronađenim na novorođenim bebama koje su porođene vaginalno u odnosu na one koje su izvađene carskim rezom.
Učestvovalo je devet žena. Četiri ih se porodilo prirodno a pet carskim rezom. Glorija je uzela uzorke mikroba sa kože, sa sluzokože usta i iz vagine svake majke, sat vremena pre porođaja. Sekvenciranjem DNK, ustanovila je da su sve žene imale slične razmere glavnih bakterijskih grupa na uzorkovanim mestima.
„Umesto da prođe kroz porođajni kanal i pokupi laktobacile, beba se hirurški izvlači iz materice kroz rez na stomačnom zidu.“
Uzorci su uzeti i sa kože, iz usta i nosa svake bebe, manje od 15 minuta nakon porođaja. Takođe, nakon 24 sata, uzorkovana je i njihova prva stolica koja se naziva mekonijum.
Usta, koža i creva beba rođenih vaginalnim putem bila su naseljena mikrobima njihovih majki: vrstama iz roda Lactobacillus,, Prevotella, ili Sneathia. Bebe rođene carskim rezom naselile su bakterijske zajednice koje se uobičajeno nalaze na koži – Staphylococcus, Corynebacterium, i Propionibacterium.
Dugim rečima, mikrobi koji su nastanili ove bebe nisu imali veze sa majčinom vaginom niti bilo čijom vaginom. Uzorci uzeti sa sva tri mesta – iz usta, sa kože i iz stolice, nalikovali su onim sa ljudske kože i onima koji su lebdeli u porođajnoj sali. Ove bebe nisu kolonizovali laktobacilusi njihovih majki. Nisu važna otmena imena ovih bakterija, već činjenica da osnivačke populacije mikroba nađenih na bebama rođenim carskim rezom nisu bile one koje je odabralo stotine hiljada godina ljudske evolucije.
Koliko bezbedno je previše bezbedno?
Još jedna pretnja bebinim tek stečenim mikrobima su antibiotici koji se daju majci. Većina doktora smatra da je bezbedno prepisati penicilin za sve vrste blagih infekcija tokom trudnoće – kašalj, upaljeno grlo, urinarne infekcije. Ponekad, čak i ako misle da majka ima virusnu infekciju, doktori joj za svaki slučaj daju antibiotike.
Kao što znamo, antibiotici utiču na mikrobe koji nastanjuju majku, suzbijajući osetljive bakterije i štedeći one otporne. Što je porođaj bliže, to je veća šansa da će majka ovu poremećenu populaciju mikroba preneti na svoju bebu.
Tu je i sam porođaj. Žene na porođaju rutinski dobijaju antibiotike kako bi se sprečila infekcija nakon carskog reza. Antibiotici se takođe koriste da vbi se sprečila ozbiljna infekcija novorođenčadi izazvana streptokokama grupe B, baktijama koje nosi između četvrtine i trećine trudnica u SAD. One žive u crevima, ustima, na koži i ponekad u vagini, i retko kad uzrokuju probleme kod majke. Ali ponekad, streptokoke B grupe mogu biti smrtonosne za krhki imuni sistem novorođenčeta. Mada su takve infekcije retke, profesionalne grupacije preporučuju da se sve trudnice testiraju na ovu bakteriju pred porođaj. Ako je nalaz pozitivan, dobijaju dozu antibiotika pre nego što počne porođaj.
„Antibiotici utiču na mikrobe koji nastanjuju majku, suzbijajući osetljive bakterije i štedeći one otporne. Što je porođaj bliže, to je veća šansa da će majka ovu poremećenu populaciju mikroba preneti na svoju bebu.“
Svake godine u SAD, više od milion trudnica bude pozitivno na streptokoke B grupe, i dobija penicilin intravenozno tokom porođaja kako bi se zaštitile njihove bebe. Ali, samo jedna od 200 beba zaista može da se razboli ako majka ove bakterije prenese na nju. Da bi se sačuvalo jedno dete, 199 ostalih izlažemo antibioticima.
Sramotno da pisete takove stvari…. umjesto da savjetujete da u slucaju da se vide problemi da se ne ceka prirodni porod vec carski rez vi govorite kako bolnice lakse pristaju na carski rez? Ne znam di al u Hrvatskoj to sigurno nije slucaj. Da se lakse odluce na taj prokleti carski rez manje djece bi umrlo pri porodu cekajuc isti! Vjerujte mi da bi ja radije da su mi napravili carski rez na vrijeme pa nek mi dijete ima manjak mikroba nego zbog izbjegavanja istog pokopala svoje dijete.
U porodilistu prijateljici bebu osoblje zarazilo stafilokokom. Neoprane ruke ili dugi nokti babica ili, kao sto su tvrdili, prljava centralna klima – tek dete sa temperaturom, mastitisom i ne budi se. Pet dana stara beba je bila zatim deset dana na kombinaciji antibiotika koji su verovatno pobili sve prirodno prisutne i korisne bakterije. Manite se novih teorija dok ne resite stare probleme.