Hiljadama godina, bebe sisara bivaju naseljene populacijama mikroba tokom prolaska kroz majčinu vaginu. Ovaj proces je od ključnog značaja za zdravlje ljudskih beba. A danas je ugrožen.
Problem je, naravno, u tome što znamo da su antibiotici širokog, a ne usmerenog dejstva. Osim što ubijaju streptokoke, ubijaju i korisne bakterije, ostavljajući u životu samo one otporne. Ova praksa menja sastav majčinih mikroba na svim delovima njenog tela neposredno pre nego što treba da otpočne međugeneracijski prenos.
Na bebe se takođe utiče na još neplaniranih načina. Svaki antibiotik koji dospe u krvotok fetusa ili u majčino mleko neminovno će uticati na to koji će je mikrobi nastaniti, a mi tek počinjemo da razumevamo šta ovo znači.
Konačno, bebe su izložene i direktno. Većina roditelja ne zna da sve bebe rođene u Americi dobijaju antibiotike odmah po rođenju. Razlog tome je što su, pre mnogo godina, kad još nije bilo antibiotika, žene, ne znajući da su zaražene, prenosile gonoreju na svoje bebe, što je izazivalo strašne očne infekcije koje su mogle dovesti do slepila.
“Svaki antibiotik koji dospe u krvotok fetusa ili u majčino mleko neminovno će uticati na to koji će mikrobi nastaniti bebu, a mi tek počinjemo da razumevamo šta ovo znači.”
I tako 4 miliona beba rođenih u SAD svake godine dobija antibiotske kapi za oči kako bi se sprečila veoma retka bolest. Doza je niska, ali verovatno utiče na sastav mikroba koji kolonizuju novorođenče. Trebalo bi da razvijemo način da ciljamo samo one bebe koje su pod najvećim rizikom, možda nekoliko stotina njih među milionima porođaja godišnje.
Iako bebe dolaze u svet krcat raznovrsnim bakterijama, nije nevažno koje će ih nastaniti. Prvi mikrobi koji kolonizuju novorođenče počinju dinamičan proces. Rađamo se sa urođenim imunitetom, mešavinom proteina, ćelija, deterdženata i spojeva koji čuvaju površine našeg tela, jer umeju da prepoznaju strukture zajedničke velikim klasama mikroba. Međutim, mi moramo da razvijemo prilagodljiv imunitet, koji jasno ume da razlikuje naš organizam i njegove korisne mikrobe, od uljeza. Mikrobi koji nas naseljavaju kad se rodimo su prvi učitelji u ovom procesu i oni imunom sistemu u razvoju govore šta jeste, a šta nije opasno.
Tokom prve tri godine naših života, mikrobi velike raznovrsnosti organizuju se u naš životni sistem podrške koji odlikuje složenost crevne flore odraslih. Ovaj kritični period postavlja temelje svim biološkim procesima koji se odvijaju tokom našeg detinjstva, adolescencije, odraslog doba i starosti – osim ako se nešto na tom putu ne ispreči.
Odlomak iz knjige Martina Dž. Blejzera: “Nedostajući mikrobi: Kako preterana upotreba antibiotika izaziva savremene bolesti” (Missing Microbes: How the Overuse of Antibiotics Is Fueling Our Modern Plagues, Martin J. Blaser).
Prevela: Jovana Papan
Izvor: Wired
Sramotno da pisete takove stvari…. umjesto da savjetujete da u slucaju da se vide problemi da se ne ceka prirodni porod vec carski rez vi govorite kako bolnice lakse pristaju na carski rez? Ne znam di al u Hrvatskoj to sigurno nije slucaj. Da se lakse odluce na taj prokleti carski rez manje djece bi umrlo pri porodu cekajuc isti! Vjerujte mi da bi ja radije da su mi napravili carski rez na vrijeme pa nek mi dijete ima manjak mikroba nego zbog izbjegavanja istog pokopala svoje dijete.
U porodilistu prijateljici bebu osoblje zarazilo stafilokokom. Neoprane ruke ili dugi nokti babica ili, kao sto su tvrdili, prljava centralna klima – tek dete sa temperaturom, mastitisom i ne budi se. Pet dana stara beba je bila zatim deset dana na kombinaciji antibiotika koji su verovatno pobili sve prirodno prisutne i korisne bakterije. Manite se novih teorija dok ne resite stare probleme.