„Nije zabeležen u svetu slučaj smrti od gladi deteta kome roditelji nisu hteli da puste crtani dok jede“

"Viđam bebe mlađe od godinu dana koje su izložene ekranima deset ili više sati dnevno, što je ceo njihov svesni deo života - ako ne spavaju one su izložene ekranima."

Gostujući u podkastu Dva i po psihijatra, na temu autizma, profesor Nenad Glumbić sa Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, dotakao se teme „ekranizacije“ i posledica preterane izloženosti ekranima u najranijem uzrastu na pravilan razvoj:

„Viđam bebe mlađe od godinu dana koje su izložene ekranima deset ili više sati dnevno, što je ceo njihov svesni deo života – ako ne spavaju one su izložene ekranima. Nedavno sam imao situaciju, gde su roditelji došli, oni kažu: „Nismo ni znali da je to opasno, mi smo mislili da je to dobro“ –  da beba skroluje!? To je kao super ideja.

- Advertisement -

E onda kada su se osvestili, da postoje ti simptomi nalik autizmu, onda su se uplašili i došli. I tata, da bi ilustrovao situaciju, kaže: „Kako se zoveš, kaži čiki?“, dete ne reaguje. „Gde ti je glava?“ – ne reaguje. Al on zna da ona neće reagovati, samo meni demonstrira situaciju. „Gde ti je uvo?“ – ništa. „Gde je mama?“ – ništa. „Gde je enter?“ – klik rukom – evo ga enter. I sad kaže: „Zamislite, dete ne zna gde mu je mama, a zna gde mu je enter!“

Jedna od posledica je to stanje nalik autizmu. Osim toga ima i brojnih drugih posledica – poremećaj pažnje, poremećaj govora – najviše govora izgleda, obrade informacija, vizospacijalne orijentacije, motorike, gojaznosti, poromećaj spavanja itd.

I onda se pitaju – šta da rade? Pa za početak, prekinite da koristite ekrane! Ima tu malo i logike – ljudi se pitaju, a da mi tu nešto ne propuštamo, dete će živeti u digitalizovanom svetu. Zavisi kog je uzrasta je dete, i kolika je izloženost ekranima. Nije vam isto petogodišnje i jednogodišnje dete. Do druge godine, kaže Američka pedijatriska asocijacija, ne treba uopšte koristiti ekrane. Međutim, s obzirom na to da istraživanja pokazuju da su do treće godine ti negativni efekti, a utoliko su negativniji ukoliko se krenulo ranije sa ekranima i ukoliko je ekransko vreme duže, i ukoliko je kumulativno više vremena provedeno ispred ekrana. Pa se kaže – do druge, treće godine, nemojte ekrane koristiti. A kad počnete – od druge, treće, do pete godine, to je sat vremena dnevno.

Ali, imajte u vidu:

  • nikada tokom hranjenja! To je najčešće što ljudi rade. I onda se još ubeđuju – kažu: „Ali on neće ništa da jede ako ne gleda crtani ili igricu“. Nije zabeležen u svetu slučaj smrti od gladi deteta koje je štrajkovalo glađu jer mu niste pustili crtani. To ne biva, nije se desilo, nije zabeleženo, neće ni sa vašim detetom da se desi.
  • nikada mu ne puštajte pre spavanja. Ti ekrani remete dinamiku sna, pogotovo ako imate decu sa nekim razvojnim smetnjama poput autizma, oni mogu imati i poremećaj spavanja.
  • nikada kao usamljeničku aktivnost. To mora biti interaktivna aktivnost. Tek kasnije to može da bude usamljenička aktivnost, kad je dete veliko.
  • i obratite pažnju na sadržaj toga što se gleda. Istraživanja pokazuju da se agresija uči, iako mi toga možda nismo svesni.  Dete izloženo agresivnim sadržajima, bez obzira što mi mislimo da je suviše malo da bi razumelo, itekako može da usvoji te neke obrasce ponašanja.“

Celu emisiju pogledajte na linku:

- Advertisement -

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Snežana Golić: Lažni mir koji je pojeo istinu

Ali ako već nismo dovoljno hrabri da menjamo stvari, možda bismo mogli da prestanemo da zaustavljamo one koji jesu. Jer nijedan sistem vrednosti nije promenjen ćutanjem. A pogotovo ne lažnim mirom.

Kako da prestanete sve da kontrolišete

Podignite pogled sa planera, kalendara, sata, mobilnog telefona i ostalih stvari koje vam kroje život i način razmišljanja, pa pogledajte ljude oko sebe, pokušajte da zamislite kuda idu, kako žive, kako se osećaju.

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Svetski dan bicikla – dva točka koja menjaju svet

Svake godine 3. juna obeležava se Svetski dan bicikla, dan posvećen jednom od najjednostavnijih, najzdravijih i najkorisnijih prevoznih sredstava koje je čovek ikada napravio.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img