Od čitanja se raste: Violeta Đorđević, bibliotekar Dečijeg odeljenja Biblioteke grada Beograda

Violeta Đorđević radi u Biblioteci grada Beograda u Dečjem odeljenju „Čika Jova Zmaj”. Razgovarali smo sa njom o tome, kako motivisati decu da se zaljube u čitanje.

Čuveni pisac Nil Gejmen rekao je: Najjednostavniji način da budemo uvereni da odgajamo pismenu decu jeste da ih naučimo da čitaju i da im pokažemo da je čitanje aktivnost koja pruža zadovoljstvo. I to znači, najjednostavnije rečeno, da pronađemo knjige u kojima uživaju, da im damo pristup tim knjigama i puštamo ih da čitaju. Biblioteka je mesto koje upravo tome služi. Оno što jednoj biblioteci daje posebnu toplinu jesu bibliotekari koji u njoj rade, koji vole knjige i čitanje i tu svoju ljubav uspešno prenose na decu i mlade.

Detinjarije i Kreativni centar predstavljaju vam priču jednog bibliotekara u rubrici OD ČITANJA SE RASTE

- Advertisement -

Kažite nam nešto o sebi?

Zovem se Violeta Đorđević i radim u Biblioteci grada Beograda u Dečjem odeljenju „Čika Jova Zmaj”. Ova 2018. godina za mene je jubilarna, jer se navršava dvadeset godina kako radim u biblioteci. Još u srednjoj školi sam shvatila da je rad sa decom nešto što me privlači, to me je odvelo na Filozofski fakultet, gde sam studirala na Odseku za pedagogiju i stekla zvanje diplomiranog pedagoga. Volim da kažem da je slučaj srećnih okolnosti hteo da se zaposlim u biblioteci, gde sam posvećena  radu sa decom i taj rad je, najkraće rečeno, postao moja strast. Dve decenije rada u biblioteci protekle su, nestvarnom brzinom i zaista, imam privilegiju da radim ono što volim. Smatram sebe srećnom osobom, između ostalog, što uvek sa radošću otvaram vrata svog radnog mesta. Iskustva u radu sa zadovoljstvom delim sa kolegama, tako da sam autor niza stručnih radova iz oblasti bibliotekarstva. Stekla sam i zvanje višeg diplomiranog bibliotekara. Bibliotekari, a pogotovo oni koji rade sa decom, moraju da idu u korak sa svojim korisnicima, da stalno uče, da se usavršavaju, tako sam u stalnom traganju za novim saznanjima, pogotovo na polju bibliotekarstva, pedagogije i književnosti.  Trudim se da sebi postavljam stalno nove ciljeve i pronalazim nove izazove u radu.

violeta djordjevic

Kako motivišete decu i mlade da dođu u biblioteku i zavole čitanje?

Budući da radim sa korisnicima i da sam u svakodnevnom kontaktu sa decom trudim se, najpre, da im boravak u biblioteci učinim prijatnim, volim da razgovaram sa decom, da se šalim i naravno da se igram. Naš legendarni pisac Duško Radović rekao je „Ko ime da se igra neće nikad ostariti“ i to je jedna od mojih omiljenih deviza. Za bibliotekare koji rade sa decom, važno je da imaju sačuvano dete u sebi, da vole da se igraju, jer kada govorimo o knjizi i deci, najprirodniji način da knjigu približimo deci je uprvo kroz igru. Moje kolege i ja smo vrlo posvećeni organizovanju raznovrsnih programa i radionica, trudimo se da biblioteka bude živo komunikacijsko mesto gde će deca dolaziti da uče, stiču znanja, ali i da se druže, da stvaraju, da budu kreativna. Tesno sarađujemo sa vaspitačima i učiteljima, smatramo ih našim saveznicima u borbi podsticanja čitanja kod dece i upravo kroz saradnju sa vrtićima i školama dopiremo do većeg broja dece. Kontinuirano organizujemo programe za grupne dolaske i zaista, nastojimo da deci uvek ponudimo nove teme, inovativne pristupe i metode rada. U novije vreme povezujemo knjigu sa novim tehnologijama, pogotovo u radu sa mladima. Tako da deca i mladi u biblioteci imaju priliku da prave digitalne filmove, uče programiranje, učestvuju u digitalnom kviz-igranju, da se bave 3D štampanjem.

violeta djordjevic

- Advertisement -

Da li ste u vašoj biblioteci sprovodili neki program koji je podstakao decu i mlade da više čitaju?

Dečje odeljenje Biblioteke grada Beograda prepoznatljivo je po brojnim programima i radionicama. Istakla bih radionice pripovedanja priča kojima podstičemo porodično čitanje. To su radionice za decu i roditelje na kojima pripovedamo priče uz pomoć različitih vizuelnih i zvučnih rekvizita. Koristimo jezik, zvuk, fizički pokret, gestikulacije, igre senki, zatim rekvizite  poput slika, lutaka, ginjola, lutaka-naprstaka, plutane table sa kartonskim aplikacijama, likove od štapa i papira, kako bi deci olakšali da „zarone“ u priče. Princip očiglednosti koji je prilikom izvođenja pripovedačkih radionica prisutan doprinosi da se postigne maksimalan nivo dečje koncentracije i usmerenosti na tok priče, pomaže da se rasplamsa duhovna igra, da se pokrene i zagolica dečja mašta i stvori milje pogodan za dalje izgrađivanje sveta fantazije. Kroz ove radionice roditeljima na najbolji način delimo „pelcere“ kako da povezuju čitanje i igru.

Takođe, povodom 2. aprila,  Međunarodnog dana knjige za decu, godinama unazad, raspisujemo literarno-likovni konkurs za decu iz Beograda, Srbije i dijaspore gde ih podstičemo ne samo da čitaju, već i da pišu i crtaju na osnovu pročitanih knjiga. Raduje me što svake godine na adresu biblioteke stigne veliki broj radova u kojima deca iskazuju izuzetnu kreativnost i maštovitost.

violeta djordjevic

Koje knjige su najaktuelnije kod predškolaca, šta vole da čitaju osnovci, a koja izdanja najradije pozajmljuju srednjoškolci?

Predškolci su u svetu slikovnica, koji je poslednjih godina sve zanimljiviji, jer se pojavio veliki broj interaktivnih slikovnica, koje teraju decu da uživaju u čitanju skoro svim čulima. Tako da su veoma popularne slikovnice koje se mogu opipati, mirisati, istraživati, sa prozorčićima iza kojih se kriju ilustracije i tekst, trodimenzionalne tzv. pop-up slikovnice koje raspiruju maštu na poseban način, prijemčiv današnjim mladim naraštajima. Decu veoma privlače knjige o dinosaurusima, gusarima, princezama i prinčevima, životinjama, a ove teme ostaju u žiži interesovanja i mlađih osnovaca. Stariji osnovci vole da čitaju dnevničku litraturu, te su popularne knjige kao što su „Dnevnik jednog šonjavka“, „Dnevnik Adrijana Mola“, „Dragi ćutljivi dnevniče“ i dr., a neizostavan je i serijal o Hariju Poteru. Fantastika i epska fantastika je žanr koji privlači starije osnovcie, ali i tinejdžere. Veoma popularni serijali su „Igre gladi“, „Sumrak“, „Točak vremena“, ali čitaju se i autori kao što su Ursula Legvin, Džordž Martin, Džon Tolkin, koji spadaju u klasike kada je reč o fantastici.

- Advertisement -

violeta djordjevic

Koje knjige biste izdvojili i preporučili deci i mladima?

Teško je napraviti generalnu preporuku. Trudim se uvek da što bolje upoznam decu i korisnike biblioteke, tako da preporuka uvek bude „personalizovana“, zavisno od uzrasta, afiniteta, prethodno pročitanih knjiga itd. Preporučivanje štiva za čitanje ne  treba da se završi kod pulta gde će dete dobiti gotov odgovor, tj. preporuku, zato ohrabrujem decu da istražuju sadržaj bibliotečkih polica, učim ih kako da biraju knjige, jer je put dolaska do prave knjige jednako važan kao i čitanje.

Ne želim da nepravedno izostavim nekog, ali hajde da kažem da uvek sa zadovoljstvom preporučujem knjige Jasminke Petrović, Uroša Petrovića, Dejana Aleksića, Vesne Vidojević Gajović, Vesne Aleksić, Slobodana Stanišića, Gradimira Stojkovića, Igora Kolarova, Branka Stevanovića. Od stranih autora preporučujem Roalda Dala, Nila Gejmana, Džeklin Vilson,  Astrid Lindgren, Dimitra Inkiova. Naravno, konačnu odluku u odabiru knjige uvek prepuštam detetu.

violeta djordjevic

Da li se sećate vaše omiljene knjige iz detinjstva?

U živom sećanju su mi mnoge knjige iz detinjstva. Izdvojila bih ovom prilikom zbirku priča Desanke Maksimović „Ako je verovati mojoj baki“.

Šta trenutno čitate?

Skoro redovno čitam nekoliko knjiga istovremeno. Trenutno čitam izuzetno zanimljiv roman za decu Ju Nesbea „Doktor Proktor i velika krađa zlata”, potom jedan sjajan esej, vrlo provokativnog naslova „Kako da govorimo o knjigama koje nismo pročitali? autora Pjera Bajara. Volim da se vraćam klasicima, tako da ovih dana uživam i u zbirci priča Ive Andrića „Priče o osobenjacima i malim ljudima” .

Možete li da podelite sa čitaocima neku zanimljivu anegdotu iz biblioteke?

U biblioteci redovno organizujemo različite programe i radionice. Tako smo jednom prilikom organizovali radionicu na kojoj smo obrađivali temu zdrave hrane, na kojoj smo deci predstavili više knjiga koje se bave ovom temom, ali smo takođe na licu mesta sa decom pravili  sendviče  sa zdravim i kvalitetnim sastojcima. Deca su na ovom programu bila u pratnji učiteljice. Kada se završila škola jedan dečak je poželeo da mamu dovede i pokaže biblioteku koju je posetio sa učiteljicom. Svečano je uveo mamu, a ona je sva oduševljeno pitala „Znači ovde ste dolazili da čitate?“ A dečak je odgovorio: „Ne, mama mi smo ovde bili da jedemo sendviče“.

violeta djordjevic

Koji savet biste dali roditeljima u vezi s tim kako da podstaknu decu na čitanje?

Često me roditelji pitaju koji je recept da deca zavole knjigu. Univerzalan recept, nažalost, ne postoji. Ali, ipak postoje neki saveti, koji se mogu nazvati univerzalnim.  Najpre bih roditeljima savetovala da počnu knjigu da uvode u dečji život na što ranijem uzrastu, već na uzrastu beba. Knjiga tada neće imati svoju primarnu funkciju, služiće igri, ali to i jeste cilj da se igranje i knjiga povežu. Veoma često roditelji knjigu  i čitanje vezuju za polazak u školu. Važno je, i to ističem kada god imam priliku, da je presudan period za stvaranje čitalačkih navika i pozitivnog odnosa prema knjizi upravo period do polaska u školu i stoga savet je što ranije – to bolje . Takođe, trebalo bi svakodnevno čitati sa decom, i pola sata čitanja dnevno je dovoljno. Od čitanja bi uvek trebalo praviti uživanje. Dakle, ne treba žuriti kada čitate deci i trčati kroz knjigu, nije cilj da se što pre dođe do kraja, već rekla bih obrnuto da  što duže ostanemo u knjizi, da se dozvoli deci da pitaju, da čitanje bude povod za razgovor, da se uživa u ilustracijama. Deca, takođe, vole ponavljanje, pa roditelji kolko god im to bilo mrsko, treba da usliše dečju želju i da im čitaju ponovo i ponovo, koliko god to dete hoće. Važan savet je da se deca što češće dovode u biblioteku, to treba činiti i onda kada ima dosta knjiga kod kuće, da bi se kod dece formirala navika posećivanja biblioteke. Uvek odvojiti dovoljno vremena za biblioteku, tako da posete biblioteci budu opuštene i da se knjige biraju bez žurbe.  Roditelji često dolaze u biblioteku samostalno, usput, na putu ka poslu ili s posla, u redu je ako se to čini samo ponekad, ali treba se potruditi da dolasci u biblioteku budu zajednički i da dete učestvuje u procesu pozajmljivanja knjiga, jer i to je put do uživanja u istim. Stručnjaci kažu da kada deca porastu i nauče da čitaju zajedničko čitanje sa roditeljima je i dalje važno. Sve ovo zahteva vreme i posvećenost, tačno je, ali nedavno sam na jednom seminaru za bibliotekare čula veoma lucidnu izreku koju bi roditelji uvek trebalo da imaju na umu, a ona glasi „Što više deci doskočimo to će ona više odskočiti“. Završila bih ovaj intervju rečima Alberta Ajnštajna koji je rekao: „Ako hoćete da deca budu pametna čitajte im bajke. Ako želite da budu još pametnija čitajte im još bajki”.

 

Detinjarije Kreativni centar preporučuju vam knjigu iz edicije Svet je jedan

 

ZELENI PAPAGAJ

zeleni papagajNapisala Vesna Vidojević-Gajović
Ilustrovao Dobrosav Bob Živković

Selidba jedanaestogodišnje devojčice Jasne iz malog mesta u veliki grad donosi mnoge novine: stan na petom spratu umesto dotadašnje kuće s dvorištem, neverovatan pogled kroz prozor na veliku reku i nebo, modernu školu, nove drugarice i, što je najvažnije, najboljeg druga Pecu. Druženje s komšijom i drugom iz odeljenja Pecom Jasni će sasvim promeniti život i uneće u njega mnoge radosti, a zajedničko odrastanje oboje će odvesti do velikih promena.

Zeleni papagaj Vesne Vidojević Gajović u izdanju Kreativnog centra dirljiva je priča o prijateljstvu, odrastanju i prvoj ljubavi i namenjena je mlađim osnovcima. Tekst prate zabavne ilustracije Dobrosava Boba Živkovića, koje na poseban način oživljavaju priču ove simpatične junakinje.

Vesna Vidojević-Gajović provela je najlepše dane detinjstva u svom prostranom zelenom dvorištu u Obrenovcu. Osnovnu školu, gimnaziju i Filološki fakultet završila je u Beogradu, gde živi od 1963. godine. Često se vraća detinjstvu, koje pretače u priče, romane i drame. Za svoj rad dobila je mnoge vredne nagrade (Neven, Dositejevo pero, nagradu Zmajevih dečjih igara Rade Obrenović i druge).

 

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Pomoćnik ministra prosvete podneo ostavku

Miloš Blagojević, pomoćnik ministra prosvete za srednje obrazovanje, podneo je ostavku na tu funkciju, saznaje Danas.

Društvo direktora: Većina škola dostavila ministarstvu planove nadoknade časova

Predsednik Upravnog odbora Društva direktora škola Srbije Ivan Ružičić izjavio je za "Blic" da postoji nekoliko modela nadoknade časova.

Stigle plate nastavnicima: Štrajkači za sada nisu kažnjeni

Iako je Ministarstvo prosvete pretilo nastavnicima u štrajku smanjenjem plate, zarade su stigle čak i uvećane. Ministarka Slavica Đukić Dejanović za „Vreme“ kaže da je još nije odlučeno da li će biti umanjen drugi deo plate

Predlog za nadoknadu izgubljene nastave: Jedan čas 60 minuta

Jedna beogradska škola odlučila je da nastavu izostalu usled protesta skraćenim časovima i danom kada škola nije radila, nadoknadi tako što će jednom sedmično jedan čas produžiti na 60 minuta.

Kako da dobijete posao ako nemate iskustva

U današnjem svetu, nepostojeće radno iskustvo ne znači nužno da ne možete da obezbedite posao tokom intervjua.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img