Pitanja koje možete postaviti sebi i svojoj deci, ukoliko vas ovih dana preplavljuje strah

Niko ne može da vam kaže da situacija nije neizdrživa i bezizlazna. To morate sebi da kažete SAMI.

Prvo, razumljivo je što ste uplašeni. Ovaj strašni događaj poljuljao je naša uverenja o sigurnosti i o ljudskoj prirodi. Deluje kao da više ništa nije isto.

Međutim, normalno je i da želite da budete manje uplašeni kako biste mogli da funkcionišete, i kako vaše dete ne bi razvilo negativna bazična uverenja koja se mogu odraziti na njegov život i zdravlje.

- Advertisement -

U terapijskom radu, psihoterapeuti i psiholozi za prepoznavanje i menjanje uverenja koja negativno utiču na nas koriste pojašnjavajuća pitanja. Naročito ukoliko su naše predstave izražene na isključiv ili generalizujući način (ako koristimo reči sve, svi, svako, uvek, nikad, niko, ništa, mora, treba). Evo nekih takvih primera koje sam uzela iz statusa i komentara koji su poslednjih dana objavljivani po društvenim mrežama:

  • Sve je otišlo dođavola, došlo je zadnje vreme
  • Niko nije bezbedan
  • Svako to može da uradi
  • Više ništa nije isto
  • Ljudi su postali zveri
  • Treba da se plašimo

Kakva pitanja sebi postavljamo kad počnemo da vrtimo ovakve misli? Ili kada čujemo da naše dete govori o svom strahu na sličan način? Ona koja udaraju direkt na te opšte, nedovoljno jasne delove naših predstava:

Sve je otišlo dođavola

Ko to kaže? Šta sve spada u SVE? Postoje lli stvari koje su i dalje dobre, vredne življenja, da li još ima ljudi na koje možemo da se oslonimo? Koje su to stvari i ko su ti ljudi? Možete i da se setite trenutaka i perioda u prošlosti kada je takođe bilo strašno i beznadežno, pa su oni prevaziđeni? Šta možemo da zaključimo iz toga da fraza “zadnje vreme” postoji već vekovima?

Niko nije bezbedan

Koliko je realno očekivati da budemo sasvim bezbedni? Kako bi izgledao potpuno bezbedan život? Koje bi bile mane ili opasnosti potpuno bezbednog života? Šta mislim/misliš da bi trebalo da bude učinjeno da bismo bilil bezbedniji? Koje mere za povećanje bezbednosti sam/si uočio da se preduzimaju?

- Advertisement -

Svako to može da uradi

Ko je svako? Da li baš svako može? Da li vi to možete da uradite? Vaš supružnik? Koliko dece ima istu psihologiju, sposobnosti, namere, rešenost, pristup oružju, izuzetnu uvežbanost u rukovanju istim, udruženu sa potpunom nespremnošću društva i sistema da se takvo nešto ikada može desiti?

Više ništa nije isto

Zar baš ništa nije isto? Koje stvari su i dalje tu? Šta će se desiti sa našom ljubavlju koju osećamo prema bližnjima? Kako ćemo postupati sa našim prijateljima i oni sa nama? Kojih 10 stvari mogu da nabrojim a da su ostale iste?

Ljudi su postali zveri

Šta tačno znači zveri? Kada to ljudi nisu pokazivali neke takve osobine? Šta smo već postigli na putu da postanemo bolji ljudi u odnosu na period od pre 100 godina recimo? Kakva je danas situacija po pitanju eksploatacije dečijeg rada, fizičkog kažnjavanja, odnosa prema ženama, slabijima u odnosu na tada? Koje su bile stope ubistava u društvima u prošlosti a koje su danas?

- Advertisement -

Treba da se plašimo

Ko kaže da treba da se plašimo? Šta bi bilo korisnije da uradimo da se ovo više ne dešava, nego da se plašimo? Šta dobijamo, a šta gubimo strahom? Kako strah sve može da nam oteža život?

Postavljanje ovakvih pitanja sebi ili svom detetu nije relativizacija onoga što se dogodilo. Pitanjima želimo sebi da pomognemo da izađemo iz stanja preplavljenosti strahom koji nam izaziva patnju, i nastavimo dalje. Pitanja su način da svoje strahove iseckamo na sitne delove i eliminišemo sve ono što nema čvrste osnove.

Niko ne može da vam kaže da situacija nije neizdrživa i bezizlazna. To morate sebi da kažete SAMI. Zato u razgovoru sa sobom ili svojim detetom budite konkretni i precizni. Ispreskačite sebe pitanjima i tražite rupe u uverenjima kako bi se kroz njih izvukli iz mraka u kome ste se sasvim razumljivo našli.

Važna napomena – ukoliko je strah toliko veliki da osećate da ne možete sami sebi ili svom detetu da pomognete, obavezno zatražite stručnu pomoć.

Jovana Papan je autorka Instagram profila Roditeljstvo bez griže savesti, urednica portala za roditelje Detinjarije i autorka knjige “Politika za decu: Sve što niste ni znali da želite da znate o roditeljstvu danas”. Mama je troje dece.

Prijavi se za besplatan njuzleter na: https://jovanapapan.substack.com

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Popino prase – legendarna biljka o kojoj se vekovima priča

Malo je biljaka u narodnoj tradiciji koje su stekle toliko pažnje kao popino prase.

Razvojna mapa: Šta sve može jedan predškolac?

Svako dete se razvija svojim tempom, ali postoje određene prekretnice u mentalnom razvoju koje bi trebalo da svako dete, u proseku, proživi u istom uzrastu.

Objavljena satnica i mapa velikog protesta srednjoškolaca u subotu: Blokada kod Futoške

Objavljen je detaljniji program velikog protesta srednjoškolaca "Online nije rešenje" koji će se održati u subotu, 26. aprila u Novom Sadu.

Mapa usamljenosti Evrope: Ljudi se sa godinama sve više povlače, najteže je starima u dve evropske zemlje

Usamljenost je sve češće prepoznata kao ozbiljan javnozdravstveni problem, povezana sa povećanim rizikom od depresije, dijabetesa tipa 2, demencije i moždanog udara.

Kada tate odluče da budu tu: Rekordan broj očeva u programu „Podrška, ne perfekcija“ Fondacije Novak Đoković

Program „Podrška, ne perfekcija“ realizuje se u partnerstvu Fondacije Novak Đoković, Generali osiguranja Srbija i globalne inicijative The Human Safety Net, i potpuno je besplatan za sve roditelje.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img