spot_img
spot_img

Projekat „Čitam, pa šta“ za popularisanje čitanja

Biblioteka grada Beograda, u saradnji sa bibliotekarima opštinskih biblioteka i osnovnih škola, pokrenula je projekat "Čitam, pa šta", sa ciljem popularisanja čitanja i razvijanja kritičko-umetničkog odnosa prema knjizi kod dece osnovnoškolskog uzrasta.

BEOGRAD – Biblioteka grada Beograda, u saradnji sa bibliotekarima opštinskih biblioteka i osnovnih škola, pokrenula je projekat „Čitam, pa šta“, sa ciljem popularisanja čitanja i razvijanja kritičko-umetničkog odnosa prema knjizi kod dece osnovnoškolskog uzrasta.

Glavni koordinator projekta i načelnica biblioteka „Dositej Obradović“ i „Isidora Sekulić“ Aleksandra Vićentijević rekla je Tanjugu da je projekat namenjen deci uzrasta od drugog do osmog razreda osnovne škole.

- Advertisement -

Odabrana je literatura koju deca treba da pročitaju i na temu tih naslova naprave pisane ili crtane radove, sa kojima učestvuju na školskom, opštinskom i gradskom takmičenju.

Za školsko takmičenje deca treba da pročitaju tri knjige i urade pisane ili crtane radove vezane za ta dela.

Oni koji se plasiraju na opštinsko takmičenje treba da urade prikaz još jedne knjige, a po jedan učenik sa svake opštine ima pravo da konkuriše sa po jednom novoprikazanom knjigom za gradsko takmičenje.

„Odabrali smo knjige koje smo smatrali da poseduju najveću književnu vrednost i koje će privući decu čitanju kao jednom od dosta zapostavljenih manira života  današnjice“, rekla je Vićentijević.

Ona je navela, kao primer, da su za decu drugog razreda odabrane knjige „Lota pravi lom“ Astrid Lindgren, „Strah od knjige“ Suzane Tamaro i „Ja i moja sestra Klara“ Dimitra Inkiova, za opštinsko takmičenje namenjena je „Priča o Tataliji“ Vesne Aleksić, a za gradsko „Priča o dobroj metli“ Dejana Aleksića.

Bibliotekar Dečijeg odeljenja BGB „Čika Jova Zmaj Violeta Đorđević, koja je bila zadužena za odabir literature, rekla je Tanjugu da su knjige izabrali na osnovu svog iskustva i na osnovu top liste koje prave na mesečnom nivou na osnovu glasova dece.

- Advertisement -

„Vodili smo računa da to bude literatura proverene književne vrednosti, naslovi koji zaslužuju da se na osnovu njih gradi literalni ukus čitalaca. Birali smo savremena dela, ali i klasike, vodeći računa da knjige budu duhovite, da imaju uzbudljivu priču koja će navesti mlade čitaoce da ih pročitaju od početka do kraja“, objasnila je Đorđević.

Među izabranim naslovima su „Čika Fjodor, pas i mačak“ Eduarda Uspenskog, „Doživljaji mačka Toše“ Branka Ćopića, „Sudbina jednog Čarlija“ Aleksandra Popovića, „Tata, ti si lud“ Vilijama Sarojena, „Srce“ Edmonda de Amičisa, „Zbogom mojih 15 godina“ Kloda Kampanja, „Prva ljubav“ Miroslava Antića i drugi.

Đorđević kaže da 10 godina unazad deca rado čitaju knjigu „Ja i moja sestra Klara“ i traže nešto slično tome, a po njenom mišljenju najbolje štivo za uzrast petog razreda je „Čarli i fabrika čokolade“ Roalda Dala.

Ona je naglasila da se ovakvim akcijama bibliteka trudi da podstakne decu da čitaju pravu književnost, jer deca danas čitaju možda i više nego ikad, ali čitaju neknjiževne tekstove, blogove, forume.

„Mislim da pažnju treba posvetiti deci koja čitaju, kod nas svakog dana dođe stotinak dece koja čitaju i koja budu nekako zapostavljena u odnosu na stalne konstatacije kako deca ne čitaju“, primetila je Đorđević.

Ona je kazala da je prošle godine, radeći izložbu o Dušku Radoviću, naišla na iste rečenice koje se i danas čuju, kako deca ne čitaju.

- Advertisement -

„Procentualno, mislim, da se nije smanjio broj pravih čitalaca i da njima treba posvetiti pažnju, a onda će oni zaraziti i druge oko sebe“, rekla je Đorđević.

Ona je naglasila da je zadatak ukazati generacijama „digitalnih urođenika“ (izraz pedagoga Marka Prenskog), koji su stalno na internetu, na prava dela koja će nadograditi njihov jezički izraz i duhovni život.

Izbor literature i propozicije akcije nalaze se na sajtu www.citampasta.rs.

Foto Tanjug, T. Valič (arhiva, ilustracija)

Izvor: Tanjug

spot_img
spot_img

Najnovije

Deca zaslužuju ambijent zbog kojeg će se radovati povratku u skolu

Septembar treba da bude mesec radosti zbog povratka u društvenu sredinu koja ceni različitosti, neguje ravnopravnost i podstiče individualne potencijale.

Adaptacija na vrtić: Od prvih suza do „mogu li još pet minuta?“

Šta predstavlja proces adaptacije na vrtić i kako može da izgleda, koliko traje i šta bi to roditelji trebalo da očekuju - tema je o kojoj govori Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorka PU "Mala škola"

Kantri pevačica Doli Parton – zvezda koja je uradila najviše za obrazovanje siromašnih u svetu

Buddy program i 100 miliona besplatnih knjiga za siromašnu decu samo su neki od programa koje je osmislila i finansirala

Skuvani smo, na Boga, bez kape – kako engleski sleng menja srpski jezik

Od „cooked“ i „rizz“ do „ghost-ovao me je“ i „nemoj da yap-uješ“ – internet sleng sve brže prelazi granice engleskog jezika i ulazi u svakodnevni govor mladih.

Predstavnici humanitarne organizacije SOS Dečija sela Srbija od septembra među građanima Novog Sada i okoline

Tokom narednog perioda, građani Novog Sada imaće priliku da se upoznaju sa radom SOS Dečijih sela Srbija, rezultatima koje organizacija ostvaruje već decenijama, kao i načinima na koje mogu da doprinesu stvaranju sigurnijeg okruženja za decu i mlade kojima je podrška najpotrebnija.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img