20. jul 1969. Na ovaj dan, svet je zadržao dah dok je prenos uživo prikazivao kako ljudska noga prvi put dodiruje neko drugo nebesko telo. Američki astronaut Nil Armstrong postao je prvi čovek koji je kročio na Mesec, izgovorivši rečenicu koja je ušla u istoriju:
„Ovo je mali korak za čoveka, ali veliki za čovečanstvo.“
Misija Apollo 11, lansirana 16. jula 1969. godine iz NASA-ine svemirske baze „Cape Kennedy“, imala je tročlanu posadu:
-
Neil Armstrong (komandant),
-
Buzz Aldrin (pilot lunarnog modula),
-
Michael Collins (pilot komandnog modula, koji je ostao u orbiti oko Meseca).
20. jula, lunarni modul Eagle („Orao“) sleteo je na površinu Meseca, u oblast poznatu kao More tišine (Mare Tranquillitatis). Armstrong i Aldrin proveli su oko 2 i po sata na površini Meseca, hodajući, sakupljajući uzorke tla i postavljajući instrumente, dok je Collins kružio oko Meseca, čekajući njihov povratak.

Ovo sletanje nije bilo samo naučni podvig, već i simbol nade, tehnološkog napretka i ujedinjenja sveta u jednom istorijskom trenutku. Više od 600 miliona ljudi pratilo je prenos uživo — tada najveća televizijska publika u istoriji.
Pročitajte i: Misteriozni saputnik Zemlje: Zašto slavimo Međunarodni dan Meseca?
Prvo sletanje na Mesec otvorilo je vrata daljim istraživanjima svemira, ali i zauvek promenilo naš pogled na ono šta čovek može da postigne kada ima hrabrost, znanje i viziju.