Psiholog Brkić: Kakva privatnost sa 10 godina? S tabletom, internetom, u svojoj sobi?

U novoj epizodi "Rastući s djecom", psiholog Mario Brkić otvoreno govori o jednoj od najosetljivijih tema savremenog roditeljstva – granice, kontrola i poverenje između dece i roditelja, posebno kada su u pitanju društvene mreže, internet i korišćenje digitalnih uređaja.

Deca danas odrastaju u digitalnom svetu koji im je dostupan na klik – telefoni, tableti, internet i društvene mreže deo su svakodnevice još od ranog uzrasta. Mnogi roditelji se pitaju: kada dete ima pravo na privatnost, a kada je važno da postavimo granice? Kako balansirati između poverenja i nadzora? I da li je u redu reći „ne“ detetu koje „samo želi da bude samo sa svojim tabletom“?

U novoj epizodi „Rastući s djecom“, psiholog Mario Brkić otvoreno govori o jednoj od najosetljivijih tema savremenog roditeljstva – granice, kontrola i poverenje između dece i roditelja, posebno kada su u pitanju društvene mreže, internet i korišćenje digitalnih uređaja.

- Advertisement -
Foto: Canva

Brkić bez uvijanja iznosi primer iz prakse:

„Neko mi je jednom pričao kako je malac od 10 godina u društvu, u porodičnom okruženju želeo malo više privatnosti – pa je otišao sa svojim tabletom u sobu. Kakva privatnost? 10 godina sa tabletom i internetom – pogotovo u sobu.

Ja mogu razumeti kad mi pričamo o detetu od 16, 17 godina, da mu se ne možeš postavljati kao neko ko će reći – ‘daj mi telefon da pregledam’ ali sa detetom od 11, 12 godina, 13 – itekako, postoje aplikacije koje će služiti nadzoru koliko dete provodi vremena i šta gleda na internetu, za to sam definitivno.

Ali sve to treba biti praćeno razgovorom.

U jednom trenutku roditelj stvarno mora preseći. Mora se znati da imaš neku odgovornost i da si ti taj koji mora u jednom trenutku preseći, koliko god to bilo možda nezgodno u tom trenutku jer se dete dosta već navuklo, involviralo u taj svet i ne može bez njega, treba znati preseći.

To ne znači da si loš (roditelj) – ako smatraš da si loš, onda to verovatno ima veze sa tvojim nekim idejama kakav moram biti kao roditelj jer nisam ja imao pa mora moje dete i tako dalje, pa mi se ne može moje dete suprostaviti – to je za mene smak sveta.“

- Advertisement -

Ova izjava pokreće brojna pitanja: Kako postaviti granice bez narušavanja poverenja? Kada je pravo vreme za digitalni nadzor? I da li roditelji imaju pravo – i obavezu – da kažu „dosta“ kada primete da dete postaje previše zavisno od interneta i ekrana?

Izvor videa: Bijesak info

spot_img

Najnovije

Međunarodni dan broja π (Pi) – 14. mart

Bez ovog broja bilo bi mnogo teže izračunati dimenzije planeta, projektovati mostove ili razvijati savremene tehnologije.

Da li imate osećaj da dan traje kraće?

Usled opšteg ubrzanja životnog tempa, javila se otežanost realizovanja svih obaveza u toku 24 sata, a to stvara utisak o značajnom ubrzanju protoka vremena. Istovremeno, savremene digitalne aplikacije za komunikaciju zamenile su živu reč što vodi ka površnosti, pa i socijalnoj otuđenosti. Piše: Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka u vezi se kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

Šta dete uči o životu kroz odnos sa majkom

Odnos majke i deteta ima snažan uticaj na to kakvi će ljudi ta deca postati.

Digitalni autizam: tiha posledica detinjstva pred ekranom

Ova pojava nije klinička dijagnoza, već opis realnih ponašanja koja pedijatri i logopedi sve češće primećuju kod dece koja su uzrasta između prve i četvrte godine.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img