Da li znate koliko je sati na Antarktiku

Na južnom polu naše planete, Antarktiku, postoji jedna stvar koja zvuči kao da pripada naučnoj fantastici: pitanje „koliko je sati?” tamo nema jedan tačan odgovor.

Antarktik nije kao ostatak sveta, gde je teritorija podeljena na uredne vremenske zone koje prate geografiju i granice država. Tamo ne postoje klasične vremenske granice koje imaju veze sa tlom. Umesto toga, vreme je praktično – dogovor.

Zato se često kaže da na Antarktiku postoje sve vremenske zone, jer se na tom ogromnom zaleđenom kontinentu nalaze istraživačke stanice koje pripadaju različitim državama, pa svaka koristi svoje vreme. Južni pol nema svoje jedinstveno vreme i nije podeljen na 24 vremenske zone.

- Advertisement -

Ojmjakon: sibirsko selo sa najnižim zabeleženim temperaturama


U teoriji, ako biste stajali na tački Južnog pola, oko vas bi se spajale sve vremenske zone sveta, jer se upravo tu sastaju svi meridijani Zemlje. Ali, u praksi, stvari su mnogo jednostavnije.

Vreme matičnih država istraživača

Na jednoj od najpoznatijih stanica, Amundsen–Skot na Južnom polu, na primer, koristi se koordinisano svetsko vreme (UTC), radi standarda i lakše komunikacije sa ostatkom sveta.

S druge strane, McMurdo stanica prati vreme Novog Zelanda, jer je logistički i transportno vezana za tu zemlju.

Na nekim drugim stanicama koristi se vreme matičnih država istraživača, od Čilea, preko Australije, do Evrope.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Detinjarije (@detinjarije)

Zbog toga se može desiti da na relativno kratkom rastojanju imate stanice u kojima sat pokazuje potpuno različito doba dana: negde je jutro, negde noć, a negde je tehnički isti trenutak, ali pomeren za 10, 12 ili više sati.

- Advertisement -

Zato je odgovor na pitanje „koliko je sati na Antarktiku?” zapravo: zavisi gde tačno stojiš i kojoj stanici pripadaš.

U tom smislu, Antarktik je jedan od retkih mesta na Zemlji gde vreme nije prirodni zakon, već ljudski dogovor.

Izvor: magazin.politika.rs

spot_img

Najnovije

Kako prepoznati da dete trpi nasilje

Deca najčešće ne govore direktno o onome što im se dešava, ne zato što problem nije ozbiljan, već zato što ga ne mogu ili ne umeju da ga izraze. 

Izuzetni nastavnici iz Vranja, Užica, Beograda i Novog Sada finalisti nagrade „Prosvetitelj“ 2026

Dobitnik titule Prosvetitelj će biti proglašen na svečanoj ceremoniji u oktobru, kada će biti proglašeni i dobitnici Nagrade publike i Svetionik obrazovanja za 2026. godinu.

Marija Bulajić Škuletić: Dobar prosvetni radnik prepoznaje potencijale, ali i oseća probleme svojih učenika

Podrška, stimulacija, pomoć u prevazilaženju prepreka, deo su ljudske i profesionalne etike koji ne bi smeo biti zanemaren ni usled objektivnih teškoća sa kojima se susreću prosvetni radnici u pogledu niskih zarada, često izazovne saradnje sa roditeljima i ponekim učenicima, osećaja odsustva sistemske podrške, i tome slično.

Sigurnost deteta počinje brigom o porodici

Preventivni programi SOS Dečijih sela Srbija, posebno Program „Jačanje porodice”, potvrđuju da je moguće sprečiti izdvajanje dece, kada se porodicama obezbedi intenzivna, individualizovana i kontinuirana podrška.

Međunarodni dan porodice – porodica kao srce društva

Svake godine, 15. maja, svet obeležava Međunarodni dan porodice – dan posvećen najvažnijoj ćeliji društva.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img