„NTC kviz“ nije kviz u kome se takmičari nadmeću svojim znanjem i informisanošću, već sposobnošću mišljenja, što je suština našeg programa.
Projekat “NTC kviz” na kome su radili NTC tim, redakcija RTS-a uz podršku Saveza učitelja Srbije i Ministarstva obrazovanja ima za cilj da pokaže učenicima potpuno drugačiji pristup učenju. NTC KVIZ emituje se svake subote od 12.05 na RTS 1, a povodom druge sezone kviza, razgovarali smo sa dr Rankom Rajovićem o tome kako je nastao ovaj kviz i po čemu se razlikuje od drugih programa ovog tipa?
- Posle više od deset godina, prošle godine se na nacionalnom servisu u okviru programa za decu, pojavio kviz za decu, „NTC kviz“. Kakva je veza NTC sistema učenja sa ovim kvizom i koje su njegove specifičnosti?
„NTC kviz“ je kviz u kome učestvuju deca, ali on nije namenjen samo deci. Cela porodica može da rešava igre u kvizu i u njemu odrasli uopšte nisu u prednosti u odnosu na decu. Naprotiv. Nameće se logično pitanje kako je to moguće? Moguće je zato što „NTC kviz“ nije kviz u kome se takmičari nadmeću svojim znanjem i informisanošću, već sposobnošću mišljenja, što je suština našeg programa. Živimo u svetu u kome su informacije dostupne svima i u svakom trenutku zahvaljujući novim tehnologijama. Mi moramo da naučimo decu da misle i još važnije – da povezuju svoje znanje. Igre u kvizu su sublimat našeg dugogodišnjeg istraživanja u neuronaukama, naš cilj je aktiviranje dubokih regija mozga, a to se ne dešava u gomilanju informacija i podataka. Za aktiviranje dubokih regija mozga neophodna je „provokacija“ mozga i naše tehnike baš to rade. Time decu osposobljavamo da misle i da im to ne predstavlja problem i time im olakšavamo svaku novu životnu siuaciju, rešavanje svakog problema i obradu informacija u funkcionalno znanje. Mi u okviru NTC-sistema učenja imamo dugogodišnju praksu kroz programe, seminare, radionice i kampove i ta praksa je višegodišnji rad sa decom. Vremenom su se profilisale tehnike, koje su pretočene u igre, koje su se našle u kvizu. I ako pitate nekoga: šta je zajednička asocijacija za obuću i lift, odrasla osoba nije u prednosti, ona istim procesom mišljenja dolazi do odgovora kao i dete. Jasno je da je odgovor „broj“ – jer i lift ima brojeve, i obuća ima brojeve. „NTC kviz“ je iskoristio upravu tu dugogodišnju praksu rada sa decom i prilagodio naše tehnike u televizijski format. Deca koja učestvuju podjednako mogu da rešavaju, kao i gledaoci, podjednako da tragaju. A traganje za odgovorom i samo rešenje provociraju stvaranje hormona mozga, koji daju osećaj radosti.
- Ko su učesnici kviza?
Velika je stvar sa smo uspeli da ove godine organizujemo kviz tako da su učesnici deca cele Srbije. U dogovoru sa uredništvom i našim timom, dogovor je da u svakoj ekipi učestvuje po jedan učenik drugog i četvrtog razreda i dva učenika trećeg razreda. Svaki čim čine učenici jedne škole. Za razliku od prošle godine, kada su timovi bili učenici različitih škola, ove godine je činjenica da svi dolaze iz iste škole dalo novu motivaciju deci da se bore za pobedu, jer se bore za svoju školu.
- Da li ima promena u odnosu na prethodnu sezonu?
Glavna promena se odnosi na to da smo u ovoj sezoni u igre „spakovali“ školsko gradivo. Najbolji primer je igra „Priče za pamćenje“. Voditelj učesnicima priča nelogične priče. Mozak je podstaknut da bude koncentrisaniji kada čuje nešto nelogično i tako lakše pamti. Nelogične priče kod njih često izazovu smeh.
I ovo je važno ne samo da sublimišemo znanje o određenoj oblasti, već da damo primer kako mogu da obrade bilo koju lekciju, kako deca, tako i roditelji i vaspitači, učitelji i nastavnici.
Svesni da deca vole da rešavaju ove zadatke, napravili smo i radne sveske, koje su dostupne na mrežama i na internetu. Gledaoci dobijaju niz zabavnih zadataka koji se odnose na epizodu koja je upravo emitovana.
- Da li i ove godine imate specijalne goste?
Naravno! Uz stalne igre, kao što su NTC šifre, u kojima vežbamo slušnu pažnju, Pričljive rode i Klackalicu, u kojima vežbamo mišljenje kroz pokret, uz NTC rebuse, u kojima asocijacije povezujemo sa slovima i tako dalje… na kraju epizode imamo igru iznenađenja. Takmičari nikad ne znaju šta će se od njih tražiti u poslednjoj igri, a ona vrlo često odlučuje pobednika i tada je napetost u studiju najveća. U goste pozovemo nekoga ko je svojim radom i načinom života pravi pravcati primer deci i on im zadaje igru. Ove godine smo imali Konstraktu, koja je učesnicima zadala igru „misli pokretom“. Timovi su dobili instrukcije: svaka sličica ima svoj pokret i zvuk. Zatim im zadamo niz sličica i njihov zadatak je da pročitaju pokretom i zvukom. Osim Konstrakte, u gostima su nam bili poznati glumci (npr. Aleksandar Radojičić), pisci (na primer Stefan Tićmi), balerina, sportisti, škola cirkusa, pantomimičari i posebno zadovoljstvo je što smo u poslednjoj epizodi ugostili hor „Kolibri“ koji ove godine slavi čak 60 godina postojanja.
- Kako deca mogu da se prijave?
Deca mogu da se obrate nastavnom osoblju u svojoj školi i škole se prijavljuju tako što pošalju mejl u kome kažu da žele da učestvuju. Naš tim im pošalje upitnik, koji popuni neko iz škole i stručna komisija procenjuje koji su upitnici najmaštovitiji i najbolji i oni bivaju pozivani na snimanje.
- Organizovali ste uživo takmičenja i u gradovima. O čemu je reč?
Naš tim odlazi u grad u koji bude pozvan. Svaki grad može da nam se obrati, oformi timove i kviz se organizuje u njihovom gradu. Praksa je pokazala da deca uživaju u tome, bore se, misle, raduju se, smeju. Poneko pobedi, poneko izgubi, ali kroz to uče kako da se nose sa pobedom, i porazom. Tako će biti spremniji na pobede i poraze koji ih neminovno čekaju u životu.
- Kakve su reakcije dece?
Reakcije su različite i sve su jako korisne, kako deci, tako i nama koji radimo sa decom. Oni se uče timskom radu, jer su već dve sezone kviza pokazale da su pobednički timovi upravo oni koji su igrali timski. Oni se uče poštenoj borbi, uče se da je igra važnija od bilo koje pobede, jer uplakani ili nasmejani, svi iz studija odlaze puni utisaka i sigurni smo, iskustvu za celi život. Svima izgleda lako kada igra od kuće, ali, verujte, nije nimalo jednostavno kada ispred vas stoji brojna televizijska ekipa i svi reflektori su upereni u vas. Ali, deca to prevazilaze, jer utonu u igru i posle prve igre, više ne misle o tome. A to je veliko i korisno iskustvo.
Prijavite se za vebinar Ranka Rajovića “Dosada i dečji um: Kako podstaći maštu i kreativnost kod dece?” 27. oktobra od 18h.
Cena vebinara je 2.500,00 RSD za uplate iz Srbije ili 25,00 EUR za uplate van Srbije.
Prijavite se za vebinar na LINKU
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Televizije bez obaveze da imaju “kvalitetan” program namenjen deci i mladima
Iako su, prema dosadašnjim podzakonskim aktima, televizije imale obavezu da petinu njihovog sadržaja čini takozvani kvalitetan program (naučno-obrazovni, kulturno-umetnički, dokumentarni i dečji program), ako bude usvojen novi nacrt Pravilnika o...
“Tate Novosađani” kupili medicinsku opremu za Dečju bolnicu od novca koja su sakupila deca
Predstavnik Fondacije Tate Novosađani predao je donaciju Dečjoj bolnici u Novom Sadu u vrednosti od preko 700 hiljada dinara. Sredstva su sakupila deca Predškolske ustanove "Playroom" i Osnovne škole "Ivo...
Danas je Dan planete Zemlje – “Planeta protiv plastike”
Dan planete Zemlje se obeležava od 1971. godine, u čak 150 zemalja sveta, svakog 22. aprila. Cilj ovog dana jeste da se skrene pažnja na probleme ekologije, zagađenja planete, kao...
Muzej iluzija u Beogradu ponovo otvara svoja vrata
Nije iluzija, jedan od najposećenijih muzeja u Beogradu, Muzej iluzija, ponovo otvara svoja vrata u subotu 20. aprila od 12 časova sada u novom, redizajniranom izdanju. U Nušićevoj 11, posetioci...
Nema komentara.