Dok naše prve crevne bakterije gledaju svoje praprapraunuke kako plivaju kraj njih, mi još ni dva sata ne ležimo u naručju svojih roditelja.
Pri tome nam pomaže nekoliko činilaca, pre svega naše majke. Svejedno koliko je poljubaca dato vetrobranskom staklu – ko je često bio u majčinom zagrljaju dobro je zaštićen njenim mikrobima. I dojenjem se kod deteta pospešuju klice crevne flore, na primer majčine žive bifidobakterije. Ove bakterije svojim ranim naseljavanjem učestvuju u oblikovanju kasnijih telesnih funkcija, kao što su imunološki sistem ili razmena materija. Ako dete u prvoj godini života ima premalo bifidobakterija u crevima, kasnije je veća mogućnost da bude preuhranjeno nego da ih je u to vreme imalo mnogo.
Među mnogim različitim bakterijama ima dobrih i manje dobrih. Dojenjem kod bebe može da se uspostavi odnos u korist dobrih, čime se, na primer, izbegava rizik nepodnošenja glutena. Prve bebine crevne bakterije pripremaju creva za njene „odrasle“ bakterije, pri čemu eliminišu kiseonik i elektrone iz creva. Kada je područje oslobođeno kiseonika, ovde mogu da se nasele tipični mikrobi.
“Majčino mleko može toliko toga da dobro uhranjena majka može da bude opuštena što se tiče zdravog hranjenja deteta.”
Majčino mleko može toliko toga da dobro uhranjena majka može da bude opuštena što se tiče zdravog hranjenja deteta. Merenjem hranljivih materija iz majčinog mleka, i njihovim upoređenjem s isključivo vrednosnim potrebama deteta u ishrani, majčino mleko je prvak među hranom potrebnom za njegov razvoj. Majčino mleko ima sve, zna sve, može sve. I kada ne bi bilo toliko dobro, dobilo bi ekstra zvezdicu jer dodatno obezbeđuje dete delom majčinog imunološkog sistema. U sekretu majčinog mleka su antitela koja mogu da spreče upoznavanje sa štetnim bakterijama (na primer, u slučaju lizanja kućnih ljubimaca).
Posle odbijanja od majčinog mleka, bakterije bebinog sveta doživljavaju svoju prvu revoluciju jer se odjednom menja kompletan sastav hrane. Priroda je tipične prve klice mudro opremila tako da one koje vole majčino mleko u svom prtljažniku imaju gene za jednostavne ugljene hidrate kao što je pirinač. Ali ako se odojče istovremeno odmah hrani složenim biljnim stvarima, kao što je grašak, flora bebe to ne može da savlada sama. Druge vrste moraju da pomognu u varenju. Ove bakterije mogu, zavisno od hrane, da dobiju ili izgube neko svojstvo. Afrička deca imaju bakterije koje mogu da proizvedu različite alatke za razgradnju biljne hrane bogate vlaknima. Mikrobi evropske dece radije odustaju od ovog teškog rada; to mogu da čine bez griže savesti jer većina evropske dece jede pasiranu hranu i nešto mesa.
Bakterije ne samo da mogu da razvijaju odgovarajuće alatke prema potrebi, katkad su pojedine i uzajmljivači: u japanskom (crevnom) stanovništvu crevne bakterije se menjaju sa morskim bakterijama. Od svojih morskih kolega uzajmljuju gen koji pomaže u razgradnji morskih algi, kojima je, na primer, obmotan suši. Dakle, od čega je sastavljen naš crevni narod velikim delom može da zavisi od toga koje alatke su neophodne za razgradnju naše hrane.
Odgovarajuće crevne bakterije možemo da prenosimo kroz generacije. Ko je kao Evropljanin posle suši-bara po principu „koliko god možeš da pojedeš“ dobio stomačni zatvor, može da zaključi da bi bilo lepo da je nekako od porodice nasledio japanske bakterije za varenje algi. Ali nije baš tako jednostavno našoj deci uliti nekoliko pomagača za varenje sušija. Bakterije rado žive tamo gde treba da rade.
Ako neki mikroorganizam izuzetno dobro odgovara našim crevima, to znači da mu se sviđa arhitektura crevnih ćelija, odgovara mu klima i ukusno mu je ono što ima za jelo. Sva tri faktora su različita od osobe do osobe. Naši geni učestvuju u dizajniranju našeg tela – ali nisu glavne arhitekte kada se radi o prikazu naših mikroba. Jednojajčani blizanci imaju jednake gene, ali ne i identičan sastav bakterija. Čak nemaju ništa veću sličnost u tome od druge braće i sestara. Naš stil života, slučajna poznanstva, bolesti ili hobiji doprinose tome kako će izgledati mali svet u našem stomaku.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto bebe prestanu da plaču čim roditelji ustanu
Novorođene bebe mrze kad mama i tata sede. Ili leže. Ponašaju se kao mali tirani, surovi fitnes instruktori, drilujući roditelje tako da sve vreme budu u stanju pripravnosti, spremni da...
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
3 komentara