Roditeljstvo u kapitalizmu: Najmanje vremena – za decu

Anketa, u kojoj je učestvovalo oko 3.500 čitalaca "Blica", pokazala je da polovina njih tokom radne nedelje ne posvećuje dovoljno pažnje svojoj deci

U svakodnevnoj trci čini se da nam uvek ostane najmanje slobodnog vremena koje možemo da iskoristimo za porodicu. Brojne studije pokazuju da deca kojoj se posvećuje više pažnje izrastaju u samouverene i sposobne osobe. Zaposlenim roditeljima ovakve konstatacije samo mogu da izazovu grižu savesti, jer pomisle da zbog toga nisu dovoljno dobri roditelji svojoj deci.

Anketa, u kojoj je učestvovalo oko 3.500 čitalaca „Blica“, pokazala je da polovina njih tokom radne nedelje ne posvećuje dovoljno pažnje svojoj deci i da bi voleli da imaju više vremena za njih. Život roditelja pretvorio u večitu jurnjavu za poslom, kako bi mogli deci da obezbede normalno detinjstvo.

- Advertisement -

Pa tako, 50 odsto onih koji su učestvovali u anketi „Blica“ kaže da više od tri sata izdvaja za decu tokom radnog dana. Međutim, ima i onih (12 odsto), koji zbog posla i drugih obaveza imaju manje od sat vremena za druženje sa klincima.

Jedna čitateljka „Blica“ objašnjava:

– Koliko god vremena da sam provela sa detetom, danas kad je odraslo čini mi se da je to bilo malo, da sam trebala još više pažnje posvetiti detetu. Jer, deca sve pamte. Kad ti dete priđe da te zagrli, a tebi su sapunjave ruke od suđa, pa ga odbiješ i kažeš – kasnije, zauzeta sam, to deca pamte kao tešku uvredu. Kasnije, kad odrastu kažu „nisi imala vremena za mene“. Svaki momenat proveden sa detetom je dragocen. Posvetite se deci maksimalno, vreme brzo prolazi i kad se okreneš oni su već odrasli. Nisu potrebne neke skupe i nepotrebne stvari, njima je potreban zagrljaj, osećaj sigurnosti i topla roditeljska reč – kaže ova mama.

Kada je u pitanju vreme koje se provodi sa mališanima, najviše je onih, 47 odsto, koji se zajedno sa decom igraju, gledaju TV, pričaju i idu u šetnju, zavisnosti od uzrasta deteta. Međutim, ima 20 odsto onih koji kažu da se njihova deca uglavnom igraju sama dok oni odmaraju ili rade po kući, ili pak da su često zajedno, ali da svako od njih ima svoje obaveze i interesovanja.

Jedan od naši čitalaca podelio je svoje mišljenje sa nama i evo šta on kaže:

– Na žalost jako malo. Najviše vremena provode u vrtiću, dok dođem s posla već je šest sati, večera, kupanje i na spavanje. Vikendom ne znam šta ću pre, ali trudim se da im se bar tada posvetim. Žalosno. Radiš da im obezbediš koliko toliko normalan život, a skoro nikad nisi sa njima. A šta da ne radim… – kaže ovaj roditelj.

- Advertisement -

I kada napokon dođe taj famozni vikend, većina roditelja ne zna šta će pre. Više od polovine njih, vikendom prvo obavi sve kuće poslove, a zatim se druši za decom, ali ima i onih koji ni vikendom to ne uspevaju. Ipak, ohrabruje podatak da 40 odsto roditelja ta dva danas ne radi ništa drugo, već se maksimalno posvećuje deci.

Milivojević: Surovi kapitalizam

Psihoterapeuta Zorana Milivojevića ne čude rezultati „Blicove“ ankete, jer, kako kaže, najbolje vreme u toku dana dajemo kapitalizmu.

– Živimo u kapitalizmu, koji nema milosti. Ljudi su u egzistencijalnom strahu, kako će da prežive. Dan nam je organizovan, tako da najbolje vreme provodimo na poslu. Kada ljudi dođu, sačekaju ih druge obeveze i sa decom provedu sat vremena. Ali to je opšti problem – kaže Milivojević.

Objašnjava da je to nedovoljno vreme da otac i majka ostvare veći vaspitni uticaj na dete.

– Situacija savremenih roditelja danas nije baš dobra. Ono što im ostaje je vikend. Roditelji su zbog načina života, koji oni nisu izabrali, često nezadovoljni, a to se odražava na decu. Bilo bi mnogo bolje kada bi se promenilo radno vreme , kao što je to bilo u prošlosti od sedam do tri. Tada bi roditeljima ostajalo popodne i veče, provodili bi ga sa decom, a imali bi i privatan život – zaključuje Milivojević.

- Advertisement -

Sonja Todorović

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img