„Romansirana istorija“ Nemanjića za čitaoce početnike

Godinama unazad gotovo da ne postoji kvalitetno književno delo za decu ili mlade koje bi tematizovalo neki događaj ili ličnost iz srpske istorije. Izdavačka kuća „Pčelicaˮ svojom nedavno objavljenom edicijom „Deca čitaju srpsku istorijuˮ, poznatog pisca za decu Slobodana Stanišića, na primeren, ali i inovativan način popunjava ovo upražnjeno mesto. Svaka nacionalna istorija pruža brojne […]

Godinama unazad gotovo da ne postoji kvalitetno književno delo za decu ili mlade koje bi tematizovalo neki događaj ili ličnost iz srpske istorije. Izdavačka kuća „Pčelicaˮ svojom nedavno objavljenom edicijom „Deca čitaju srpsku istorijuˮ, poznatog pisca za decu Slobodana Stanišića, na primeren, ali i inovativan način popunjava ovo upražnjeno mesto.

Svaka nacionalna istorija pruža brojne mogućnosti umetničkog uobličenja njenih dominantnih likova i ključnih događaja. Gotovo da je nemoguće zamisliti englesku književnost bez Robina Huda i vitezova Okruglog stola, a rusku bez Tarasa Buljbe ili Borodinske bitke. U tom kontekstu, srpska književnost ne samo da ne zaostaje u odnosu na druge evropske, već lako možemo uvideti da je veliki deo njenih ostvarenja okrenut prošlosti. Međutim, situacija u književnosti za decu je sasvim drugačija. Godinama unazad gotovo da ne postoji kvalitetno književno delo za decu ili mlade koje bi tematizovalo neki događaj ili ličnost iz srpske istorije. Na taj način ostaje nepopunjeno čitavo jedno polje sa brojnim kulturno-obrazovnim mogućnostima. Izdavačka kuća „Pčelicaˮ svojom nedavno objavljenom edicijom „Deca čitaju srpsku istorijuˮ, poznatog pisca za decu Slobodana Stanišića, na primeren, ali i inovativan način popunjava ovo upražnjeno mesto.

Po svojim suštinskim karakteristikama knjige ove edicije mogu se okarakterisati kao romansirana istorija ili kratka proza sa istorijskom tematikom. Svaka knjiga tematizuje deo života jednog vladara, rekonstruišući na maštovit i zanimljiv način scene iz svakodnevnog života. Na kraju svake knjige nalazi se hronologija života vladara kome je knjiga posvećena. Na taj način, čitaoci s jedne strane dobijaju pouzdane istorijske podatke, ali i zanimljivu priču sa istorijskom podlogom. Takva kombinacija naučnog i literarnog idealna je za razvijanje početnog interesovanja kod dece za događaje i ličnosti iz srpske istorije.

- Advertisement -

Poseban kvalitet knjiga edicije „Deca čitaju srpsku istorijuˮ predstavljaju ilustracije Tihomira Čelanovića i Jovana Ukropine. Stilom ilustracija koji je blizak stipovima doprinosi se modernijem pristupu temi čime ona postaje bliska deci, njihoj estetici i interesovanjima.
Vodeći računa o ciljnoj grupi koju čine početnici u čitanju, IK „Pčelicaˮ je kompletan izgled knjiga podredila mališanima, pa čak i veličinu slova i obim teksta kako bi ove knjige postale uvod u formiranje njihovih čitalačkih navika i interesovanja za nacionalnu istoriju i kulturu.

knjige o Nemanjicima 1 knjige o Nemanjicima 2 knjige o Nemanjicima

 

 

 

 

- Advertisement -

 

 

 

 

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img