“Ponekad se razvode muž i žena, a ponekad i nečiji mama i tata” – Duško Radović…
Posledice razvoda. Uobičajeno je da se govori o negativnim posledicama razvoda po decu. Međutim “prave” posledice razvoda ne mogu se otkriti toliko u ponašanju deteta kao što je školski uspeh ili drugačiji način komuniciranja, koliko u njegovom unutrašnjem doživljaju promene koja se dogodila. Naime, deca razvedenih roditelja često nose u sebi ožiljke koje druga deca nemaju. Imaju ružna sećanja, potisnute emocije, teškoće u kontrolisanju svog ponašanja, a druga deca to imaju u manje izraženom obliku ili nemaju uopšte.
Veliki broj dece razvedenih roditelja bio je suočen sa svađama, tučama, užasnim scenama, najrazličitijim vređanjima i lažima svojih roditelja. Ponekad su tako dovedena u situaciju da ne spavaju noću, da osećaju krize identiteta, ili su manipulisana da lažu i zauzimaju stranu jednog od roditelja.
Pozitivne posledice
Praksa pokazuje i pozitivne uticaje razvoda na dete. Ukoliko razvod roditelja prolazi u mirnoj atmosferi, i ukoliko je dete zaštićeno od stresa, ono ima objektivne šanse da zadrži emotivnu stabilnost.
Nakon razvoda, jedan roditelj, onaj koji je dovoljno posvećen detetu, može umnogome formirati bolju atmosferu odrastanja, pa dete, sada lišeno porodičnih svađa i bračnih problema, može „procvetati”. Neretko posle razvoda dete popravi ocene u školi, ojača samopouzdanje, stekne i nove prijatelje jer se sada oseća slobodnije, samostalnije, raspoloženije.
Od čega zavisi kako će dete reagovati na razvod svojih roditelja? U različitim uzrastima, deca razvod roditelja doživljavaju na različite načine. Prolaze faze besa, tuge, osećanja napuštenosti, krivice, nadanja da će se roditelji pomiriti, idealizacije onog roditelja koji je otišao… Kako će dete „proći” kroz razvod roditelja zavisi od njegovog uzrasta, pola, temperamenta, njihove međusobne emotivne povezanosti ali i od toga koliko su zadovoljene njegove potrebe u ovom periodu.
Zato kako bi pomogli detetu:
- Osluškujte njegove potrebe.
Nije dovoljno izolovati dete od vaših konflikata i nadati se da ono ne zna šta se dešava u vašoj porodici i da je time zaštićeno. Naprotiv, kada je potpuno izolovano, dete smišlja sopstvene zaplete i rasplete, a time se pojačava njegova nestabilnost. Umesto toga, stalno razgovarajte sa njim i pružite mu objašnjenja za promene koje se u vašoj porodici odvijaju. Detetove primarne psihološke potrebe su da bude sigurno, zaštićeno, voljeno.
- Razgovor.
Nemojte pred detetom govoriti o razvodu kad god vi o tome mislite, ili kada ste u afektu. Tek kada budete sigurni da ćete preduzeti određene korake da do razvoda braka i dođe, to detetu i recite. Razgovarajte sa detetom, primereno njegovom uzrastu i odgovorite na sva njegova pitanja. Za ove razgovore budite pripremljeni. Unapred isplanirajte šta ćete reći. Budite racionalni, smireni, ne dozvolite da iz vas govore samo emocije.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.