Sve više dece se rađa bez umnjaka, sa dodatnim kostima u nogama i arterijom u podlaktici: Čovečanstvo prolazi kroz “brzu evoluciju”

Naučnici u Australiji otkrili su kod ljudi nekoliko promena koje su se počele događati u kratkim vremenskim razmacima.

Neka deca danas se rađaju bez umnjaka, a sve više ljudi ima i dodatnu arteriju u podlakticama što sve ukazuje da čovečanstvo trenutno prolazi kroz ‘mikro-evoluciju’, pokazala je nova studija, prenosi Independent.

Naučnici u Australiji otkrili su kod ljudi nekoliko promena koje su se počele događati u kratkim vremenskim razmacima.

- Advertisement -

Doktorka Tegan Lukas sa Univerziteta u Adelejdu kaže i kako lica postaju kraća zbog promena u našoj ishrani, a manja vilica znači da u njoj ima manje mesta za zube.

‘To sve se događa jer smo s vremenom naučili koristiti vatru i procesuirati hranu. Sada se sve više ljudi rađa bez umnjaka’, rekla je.

Tim naučnika takođe je otkrio da se sve više ljudi rađa s dodatnim kostima u nogama i rukama, kao i kraćim licima i abnormalnim vezama dve ili više kostiju u stopalima.

Osim toga, istraživanje doktorke Lukas i kolega profesora Makieja Heneberga i Džalija Kumaratilakea, pokazalo je ‘značajno povećanje’ prevalencije medijalne arterije od kraja 19. veka.

Ta arterija se formira tokom razvoja fetusa u materici i glavna je žila koja snadbeva krvlju šake i podlaktice, ali ta arterija nestaje tokom gestacije, a njenu ulogu preuzimajuju radijalna i ulnarna arterija.

‘Od 18. veka, anatomija proučava prevalenciju ove arterije kod odraslih osoba, a naša studija jasno pokazuje da se broj ljudi s tom aretrijom povećava’, kaže doktorka Lukas.

- Advertisement -

‘Rasprostranjenost te žile bila je kod ljudi rođenih sredinom 18. veka oko 10 odsto, a sada je 30 odsto kod ljudi rođenih sredinom 20. veka što je jako značajno povećanje kad se radi o evoluciji.’

Do tog je povećanja došlo, smatraju naučnici, zbog mutacije gena uključenih u razvoj medijalne arterije, zdravstvenih problema majke tokom trudnoće, ili oboje.

‘Ako se ovaj trend nastavi, do 2100. godine većina će ljudi imati medijalnu arteriju’, kaže doktorka Lukas.

Ova studija, naglašavaju naučnici, pokazuje da se ljudi razvijaju daleko brže nego u bilo kojem drugom razdoblju u poslednjih 250 godina.

Oni smatraju da su glavni razlog za ovu mini-evoluciju promene u prirodnoj selekciji.

Ovo straživanje objavljeno je u časopisu Journal of Anatomy.

- Advertisement -

 

Ana Mitić
Izvor: Nedeljnik

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img