Tag: hiperaktivnost

Koliko je dokazana povezanost šećera i hiperaktivnosti

Upozorenje koje se prenosi već generacijama: dajte detetu previše slatkiša i ono će skakati i po zidovima.

Kako roditelji mogu da razlikuju hiperaktivno od deteta koje je „samo“ nemirno

Prof. dr Svetomir Bojanin, dečji psihijatar, objasnio je kako roditelji mogu da razlikuju hiperaktivno od deteta koje je "samo" nemirno dete.

Mama, tamo su svi su poput mene – niko ne može da sedi!

Učitelji govore o bolesti, o očitom poremećaju. Možda je to hiperaktivnost ili joj možda treba neki vid lečenja.

Šećer NE izaziva hiperaktivnost kod dece

Ne postoji veza između šećera i hiperaktivnosti, i naučne studije iznova pokazuju da je u pitanju mit.

Neverovatna priča o jednom potpunom izlečenju deficita pažnje

Dolaze ti oni posle neka 4 meseca. Ovaj put se pojavio i otac. Ja odmah, s vrata, imam utisak da su doveli neko drugo dete.

Psiholog Nebojša Jovanović: Hiperaktivnost nije poremećaj, već različitost temperamenta

Preteranu živahnost kod mališana, stručnjaci ne tretiraju kao poremećaj ponašanja ili bolest, već različitost u temperamentu. ADHD sindrom karakteriše nestabilna pažnja, impulsivnost, rasejanost i hiperaktivnost, pišu “Večernje novosti”.
spot_img

Vesti

Počinje letnji raspust za osnovce

Za učenike osnovnih škola u Srbiji danas je poslednji nastavni dan u školskoj 2025/2026. godini. Đaci od prvog do sedmog razreda odlaze na letnji raspust, dok osmake već naredne sedmice očekuje polaganje završnog ispita i upis u srednje škole.

Stanković: Završni ispit polaže više od 64.000 osmaka, ima mesta u srednjim školama

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da će završni ispit za upis u srednje škole polagati više od 64.000 učenika i naveo da će biti mesta da se svi upišu, ali da je za pojedine škole veliko interesovanje i da na jedno mesto konkuriše čak 10 učenika.

Koje države u Evropi nude besplatne obroke za svoje učenike i kako ovo utiče na njihovo ponašanje u učionici?

Širom Evrope, trenutno se vode rasprave o kvalitetu obrazovanja, mentalnom zdravlju dece i porastu siromaštva, novo istraživanje pokazuje da jedno jednostavno rešenje ima mnogo bolji efekat nego što se ranije mislilo.

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Pratite nas
na društvenim mrežama