Tag: igra u prirodi

Deca koja provode više vremena igrajući se napolju mentalno su zdravija kad odrastu

Nova istraživanja ukazala su na značaj prirode u formiranju mentalno zdravih odraslih ličnosti. Pesak, kofice, lopatice, trava, lopta i blato važni su za mentalni razvoj deteta.

Fizička aktivnost u prirodi najviše oslobađa od stresa

Ovo istraživanje je samo potvrdilo prethodna koja ukazuju da su ljudi koji žive okruženi zelenilom smireniji i pod manjim stresom.

Priroda je najbolje igralište: Više fizičke aktivnosti – manje izliva besa

Da nam budu zdravi opuštena igra s drugarima i sloboda kretanja zapravo su sve što deci treba.

Kako je deci oduzeta slobodna igra i zamenjena aktivnostima koje se plaćaju

Detinjstvo je jedno i ne treba ga oduzimati i menjati za sadržaje koji su iz roditeljske perspektive korisniji od obične igre.

Mark Cukerberg umesto digitalnih uređaja, svojoj deci preporučuje igru u prirodi

Pismo, koje su Cukerberg i njegova žena Prisila Čen objavili u avgustu, govori o čaroliji detinjstva i važnosti igre, ohrabrujući svoju decu da "ne odrastu prebrzo".

Testere, blato i otvoren plamen – igračke najbolje ocenjenog vrtića

Iako su danas stadardi bezbednosti strožiji nego ikad pre, stručnjaci za obrazovanje odlučili su da podrže pedagoge koji istrajavaju u borbi za detinjstvo ispunjeno prirodom i izazovima koje ona pruža.
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama