Ako dobro osmislimo i vreme u toku dana ili vikenda, kada ćemo zajednički da čitamo i komentarišemo razne sadržaje, deca će željno iščekivati takve trenutke.
Umesto obimne lektire neki pedagozi predlažu da se u školsko gradivo uvrsti svega nekoliko najvažnijih pisaca. Oni tvrde da bi „Ana Karenjina” mogla da...
Mi roditelji često mislimo da, čim je dete u stanju da samo pročita knjigu, treba da prestanemo da mu čitamo. Zamišljamo da će automatski razviti doživotnu naviku čitanja. Ništa nije dalje od istine!
Ponekad je nekome potrebno samo da ga saslušamo, uključimo u razgovor ili pokažemo da nije sam. Ne možemo promeniti sve ljude i sve okolnosti, ali možemo promeniti način na koji se odnosimo prema drugima.
Ne možemo birati u kakvom ćemo se svetu roditi, kakve ćemo ljude sretati i koliko ćemo se međusobno razlikovati. Ali možemo birati kako ćemo se prema drugima odnositi.
Kreiranje uslova za razvoj društvenog ambijenta u kojem će preuzimanje odgovornosti i podsticanje empatije biti afirmisani, počev od rane socijalizacije, trebalo bi da, uz smernice, uputstva i procedure, budu prioritet.
Dete na početku osme godine školovanja često oseća strah od sveta odraslih koji mu se nameće. Ako skoro svakog dana započinjete razgovor pitanjem o srednjoj školi, dete može početi nesvesno da se povlači.