Tag: mama

Majčinstvo u 20/30/40-im: Snežana Golić

Snežana Golić je pedagog i dragi član naše redakcije. Takođe, ona je mama dvoje mališana i podelila je sa čitaocima Detinjarija svoje roditeljsko iskustvo.

Ne dam, bre, na svog sina

“Odem ja tamo, kad dočeka me razredna, kaže vaš sin je izvršio nasilje nad drugom iz odeljenja! Ja da se onesvestim! Kažem joj to mora da je neka greška."

Majčinstvo u 20/30/40-im: Marija Minić

Marija Minić postala je mama devojčice Mile sa 28 godina. Za Detinjarije ona govori o svom roditeljskom iskustvu, načinu na koji vaspitava i odnosu sa svojom ćerkom.

Majčinstvo 20/30/40-im: Ljubica Savić

Ljubica Savić prvi put je postala mama u 20-im a drugi put u 30-im. Za Detinjarije govori o tome kako je doživela majčinstvo u različitim životnim dobima.

Majčinstvo u 20/30/40-im: Radmila Borojević

Radmila Borojević i njen suprug Saš Borojević osnivači su srednje škole Artimedia u Beogradu. Sa čitaocima Detinjarija podelila je svoje utiske o majčinstvu u četrdesetoj godini.

Majčinstvo u 20/30/40-im: Maja Maksimović Radojević

Maja Maksimović Radojević mama je troje dece i iskusila je kako je to postati roditelj sa 19, 25 i 35 godina. Sa čitaocima Detinjarija deli svoje utiske o tome:
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama