Dr Branimir Nestorović: Deca se danas za svaku sitnicu vode lekaru
Sve zajedno, danas su deca mnogo slabijeg zdravstvenog stanja nego recimo moja generacija, kaže dr Branimir Nestorović
Sve zajedno, danas su deca mnogo slabijeg zdravstvenog stanja nego recimo moja generacija, kaže dr Branimir Nestorović
Terapije koje menjaju sastav bakterija u crevima, pro- i prebotski preparati, fekalna transplantacija i antibiotici mogli bi jeftino i efikasno lečiti autizam, kaže novi izveštaj.
Sve više se veruje da je upravo nedostatak određenih mikroba krivac za porast učestalosti alergija i astme kod dece.
Antibiotici su lekovi koji su najviše propisivani deci poslednje tri godine u Srbiji. Daleko iza njih na drugom mestu su sirupi za snižavanje povišene temperature,
Danas se terapija za autizam uglavnom svodi na bihejvioralnu terapiju. Međutim, uskoro će možda zaista dolaziti u obliku probiotika
Bakterije pripadaju majčinom mleku. Nisu slepi putnici koji su se krišom ukrcali s bradavice dojke ili s bebinih usana, nego su se nalazile u tkivu dojke.
Majčini dodiri i poljupci pomažu bebama da lakše dišu. Bebe su smirenije i brže dobijaju na težini, a tako se jača i njihov imunitet
Da li je zaista moguće da naprosto zbog toga što u crevima imaju drugačiji skup bakterija deca mlataraju ručicama, klate se napred-nazad i vrište satima, kao što se dešava s mnogom autističnom decom? Sasvim je moguće.
Ljudsko mleko je evoluiralo da hrani ovu mikrobnu vrstu, i nije čudno to što je B. infantis preovlađujući mikrob u crevima dojene dece.
Deca rođena carskim rezom imaju 15 odsto veći rizik od gojaznosti u detinjstvu, zaključak je nedavno sprovedene studije na Harvardu