Mnoge studije ukazuju na to da bilioni mikroorganizama koji nastanjuju ljudsko telo utiču na naše zdravlje, a verovatno izazivaju i neke ozbiljne bolesti.
Deca rođena carskim rezom i deca koja nisu dojena mogu imati poremećenu crevnu floru i zbog toga patiti od astme, alergija, celijakije, dijabetesa tipa 1 i gojaznosti. Ovi zdravstveni problemi češći su kod dece u čijim crevima nedostaju korisne vrste bakterija, a presudan uticak na crevnu floru imaju način rođenja i ishrana u najranijem detinjstvu, piše Njujork Tajms.
Kako se sve više saznaje o značaju mikroflore za naše zdravlje, tako sve očiglednije postaje koliko je važno pribegavati carskom rezu samo kada je to apsolutno nužno, i dojiti bebu najmanje šest meseci, jer majčino mleko sadrži sastojke koji podstiču rast posebnih vrsta bakterija koje štite bebino zdravlje, i koje ne mogu opstati na ishrani adaptiranim mlekom.
Mikroorganizmi u crevima bebe vrše važne funkcije – varenje hranljivih sastojaka, stvaranje vitamina, stimulisanje imunog sistema, uništavanje opasnih bakterija i potpomaganje sazrevanja probavnog sistema. Kada je neka od ovih funkcija poremećena, dolazi do ozbiljnih, često trajnih zdravstvenih problema. Ako sistem za varenje nije dovoljno sazreo, veruje se da nesvareni proteini mogu kroz crevni zid prodreti u krvotok i biti okidač za alergije i netoleranciju na gluten, kao i autoimune bolesti poput dijabetesa tipa 1, juvenilnog artritisa ili multipleks skleroze.
Dok su u materici, bebe dolaze u kontakt sa nekim mikroorganizmima, ali porođaj i prvi meseci bebinog života imaju najveći uticaj na sastav njene buduće crevne flore. Skorašnja istraživanja su pokazala da vaginalni porođaj i isključivo dojenje mogu značajno da utiču da vrste i količine mikroba u crevima i posledično na zdravlje deteta. Studija kojom je obuhvaćeno dva miliona dece rođene u Danskoj između 1977. i 2012. pokazala je da ona koja su rođena carskim rezom češće pate od astme, artritisa, inflamatornih bolesti creva, imunodeficijencije i leukemije.
Bebe rođene vaginalno usput pokupe mikrobe koji nastanjuju vaginu i creva svoje majke, dok one rođene carskim rezom završe sa crevnom florom sačinjenom od bakterija sa kože majke i medicinskog osoblja, kao i onih koje nastanjuju porodilište.
Nisu ni svi carski rezovi isti. Oni hitni, koji se vrše kada porođaj već krene i vodenjak pukne, ipak novorođenčetu obezbeđuju neke korisne mikrobe iz majčinog tela, dok se zakazani carski rez najgore odražava na crevnu floru bebe.
Razlike u crevnoj flori između dece rođene vaginalno i one rođene carskim rezom, traju bar do sedme godine života, rezultati su finske studije iz 2004.
Kako bi se ublažile štetne posledice carskog reza, sve više porodilja traži od medicinskog osoblja da naknadno nanesu na novorođenče mikrobe iz vagine. Ovo „zasejavanje“ bebe ipak se za sada ne preporučuje od strane lekarskih udruženja, jer je još u fazi istraživanja i nije dovoljno ispitano da bi moglo da postane zvanični medicinski protokol. Uvek postoji opasnost da se uz one dobre, bebi prenesu i patogeni mikrobi, poput streptokoka, herpesa, hlamidije…
Pedijatrijski gastroenterolog dr Sučitra Hurigan planira trogodišnju studiju na 800 beba rođenih carskim rezom, od kojih je polovina „zasejana“ vaginalnim mikrobima majke neposredno po rođenju. Namera joj je da utvrdi da li je ova tehnika bezbedna i delotvorna.
Dok zasejavanje ne postane medicinska praksa, preporučuje se dojenje kao najbezbedniji način da novorođenče primi majčine bakterije. Budući da se u mleku nalaze iste vrste bakterija kao i u vaginalnom sekretu, dojena deca manje su podložna respiratornim i stomačnim infekcijama, alergijama, dijabetesu tipa 1, gojaznosti i inflamatornim bolestima creva.
Bebe koje su dojene imaju crevnu floru najsličniju majčinoj, utvrdila je studija objavljena u maju 2017. u časopisu YAMA Pediatrics. „Bakterije iz majčinog mleka koje prve kolonizuju creva utiču na to koje će bakterije moći da se „usele“ sledeće, pa time ostavljaju traga na mikrobiomu i u kasnijem životu, smanjujući mogućnost nastanka astme“ kažu dr Grejs M. Aldrovandi i koautori ove studije.
S druge strane, deca obuhvaćena ovom studijom koja nisu bila dojena, u svojoj crevnoj flori imala su u velikom broju bakterije povezane sa rizikom od gojaznosti. Neka istraživanja pokazala su da „čak i male količine adaptiranog mleka“ mogu crevnu floru bebe učiniti potpuno drugačijom nego što je kod isključivo dojene dece.
Priredila: Jovana Papan
Izvor: Detinjarije.com