Dr Branimir Nestorović: Deca se danas za svaku sitnicu vode lekaru

Sve zajedno, danas su deca mnogo slabijeg zdravstvenog stanja nego recimo moja generacija, kaže dr Branimir Nestorović

Dr Branimir Nestorović je načelnik Odeljenja za alergologiju i pulmologiju Univerzitetske dečje klinike u Beogradu, profesor na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i autor brojnih stručnjih i popularnih knjiga. U gostovanju na televiziji „Hram“ dr Nestorović je govorio o tome kako da roditelji očuvaju imunitet svoje dece:

„Situacija u Srbiji je danas takva da se za svaku sitnicu deca vode lekaru, potpuno nepotrebno piju ogromnu količinu raznoraznih lekova, posebno antibiotika. Mi smo zemlja sa ogromnom potrošnjom antibiotika, gotovo osam puta većom nego neke zapadne zemlje. Ušlo je nekako u naviku, roditelji se plaše, nesigurni su. A razlog što se plaše je što ne veruju svojim instinktima kadj e dete u pitanju nego više veruju nekoj literaturi. Vi ćete stalno slušati kada dođe majka sa detetom:“Pročitala sam na Internetu“ ili Pročitala sam u nekoj knjizi“. Ja obično njima kažem – gledajte vaše dete, vi ste mu majka, vi ste ga rodili, devet meseci je bilo u vašoj utrobi, komuniciralo s vama, i vi treba da znate ša ono oseća. Pustite knjige, pustite sve ostalo!

- Advertisement -

Deca mnogo slabijeg zdravstvenog stanja nego ranije

Drugi faktori su jedna jako loša ishrana i način života. Moderna elektronska sredstva deci koja imaju bujnu maštu potpuno oduzimaju imaginaciju. Igrice, crtani filmovi – to je pasivna zabava, veoma privlačna. Malo je bavljenja sportom, skoro nikakvog kretanja, Sve zajedno, danas su deca mnogo slabijeg zdravstvenog stanja nego recimo moja generacija.

Danas je potpuno jasno da zdravlje najviše zavisi od ishrane, prvenstveno od prirodnih namirnica koje treba uzimati. Sintetski vitamini i preparati ne mogu da nadoknade ono što niste pojeli. Sintetski vitamin C je 14 puta slabiji od prirodnog, plus je njegovo dejstvo pod znakom pitanja. To što će dete popiti dve tablete vitamina – ni izdaleka niste ništa uradili.

Bakterije u crevima kritičan faktor razvoja imuniteta

Ono što je sad potpuno osvojilo nauku je tzv. crevna flora. Mi smo saznali da su naše bakterije u crevima kritičan faktor razvoja imuniteta kod ljudi. Sad je objavljen članak o tome da crevna flora majke utiče na imunitet deteta. Šta to znači za roditelje? Što manje antibiotika! Deca koja često dobijaju antibiotike do dve godine imaju gomilu problema sa zdravljem kasnije, to je sad potpuno jasno. Od gojaznosti, preko alergijskih bolesti… Mi imamo u crevima oko 3 kilograma bakterija i one svašta rade pozitivno u našu korist. Mi treba da ih čuvamo. Kažu da su najveće bogastvo koje steknete u životu vaše crevne bakterije. Čovek ima od 800-1000, a ako je baš srećan čovek i 1200 vrsta tih bakterija. Kad padnete da 200, onda počinju teške bolesti. Mi danas znamo da morate da čuvate te bakterije. I tu sad dolazimo do onog što mene fascinira, a to su te drevne mudrosti naših baba i deda – beli luk koji je najbolji izvor prebiotika na svetu, a oni su hrana za korisne bakterije.

spot_img

Najnovije

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Zašto kupujemo suvenire? Male uspomene koje čuvaju najlepše trenutke

Psiholozi objašnjavaju da ljudi ne stvaraju emocionalnu vezu sa samim predmetom, već sa iskustvom koje on predstavlja.

Šta bi današnja deca mogla da nauče od dece iz 90-ih: Ne mora svaki trenutak da postane viralan

Svaka generacija nosi svoje i loše strane i vrednosti. Iako nam se ponekad čini da su današnje generacije klinaca, nekako logično, ispred onih iz devedesetih, stvari nisu uvek onakve kako izgledaju.

Snežana Golić, sportski pedagog: Sport ne priprema decu za medalje. Priprema ih za život.

“Neka deca ne biraju sport prema tome šta drugi očekuju od njih, već prema tome gde se osećaju slobodno, prihvaćeno i radosno. Jer igra ne pita ko si, koliko si brz, da li si dečak ili devojčica i hoćeš li jednog dana osvojiti medalju. Ona samo želi da se igra.”

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img