Treba li dete da uzvrati udarac ako ga neko udari? Ovo pitanje ponovo je izazvalo burne rasprave na društvenim mrežama, nakon što je američka mama Britani Noris na TikToku izjavila kako svoju decu ne uči da kažu učiteljici kad ih neko udari, već da uzvrate.
„Brani se. Ako te neko udari, udari i ti njega. I ako to nije dovoljno, ja ću se umiješati“, rekla je Noris u videu koji je pogledan više od milion puta. I dok neki roditelji u komentarima podržavaju njen stav, drugi upozoravaju da takav pristup podstiče nasilje među decom i otežava posao učiteljima.
@brittanynorris_ like be fr #parenting #fightback #parentsoftiktok ♬ original sound – brittany norris
„Kao učiteljica u osnovnoj školi, mogu da kažem da sve više roditelja razmišlja tako i zato je nasilje među decom sve češće“, navodi jedna komentatorka.
Ali, šta kažu stručnjaci?
„Učenje dece da uzvrate može dugoročno da im šteti“
Psihološkinja Emili Gvarnota objašnjava da je pitanje uzvraćanja udarca izuzetno kompleksno jer dira u dve važne roditeljske želje, onu da zaštitimo svoje dete i onu da ga odgajimo u empatičnu, emocionalno stabilnu osobu.
„Iako roditelji misle da time decu uče kako da se odbrane, zapravo ih uče da je nasilje prihvatljiv način rešavanja sukoba“, upozorava dr Gvarnota za Parents.
Da li terate dete da se izvinjava? Evo šta o tome kažu stručnjaci
Dečji psihijatar dr Zišan Kan dodaje da takav stav često proizlazi iz starijih generacija koje su odrastale uz ideju da se poštovanje stiče snagom. Ali, vremena su se promenila. „Danas mnogo više znamo o emocionalnoj regulaciji, komunikaciji i posledicama fizičkog reagovanja, naročito u školskom okruženju gde su pravila jasna“; ističe dr Kan.
Šta da radite kad drugo dete udari vaše?
Ako ne učimo decu da uzvrate udarac, šta onda možemo da naučimo?
1. Da razlikuje „tužakanje“ od traženja pomoći
Decu treba učiti da traženje pomoći nije „tužakanje“, nego hrabar i odgovoran čin. „Ako te neko udari ili gura nije tužakanje ako to kažeš učiteljici. To je traženje pomoći kada neko pređe granicu“, savetuje neuropsihološkinja dr Sanam Hafiz.
2. Učite dete da prepozna osećanja pre nego što reaguje
Deca često reaguju impulsivno jer ne znaju da prepoznaju šta osećaju.
„Pomozite detetu da prepozna znakove ljutnje, poput ubrzanog disanja ili stegnutih šaka i naučite ga da udahne duboko ili izbroji do 10 pre nego što reaguje“, kaže dr Kan.
3. Dajte im reči umesto šaka
Psihološkinja Gvarnota savetuje roditeljima da decu nauče da koriste snažne i jasne rečenice poput: „Prestani“ ili „Ne diraj me“. Praktikovanje ovih rečenica kod kuće (kroz igru uloga) pomaže deci da ih sigurno upotrebe i u stvarnim situacijama.
4. U redu je otići
Naučite decu da je odlazak iz situacije znak snage, a ne slabosti.
„Ako dete odluči da ode kad oseti da neko prelazi granicu, to znači da koristi zdrav razum i kontrolu“, kaže dr Hafiz. „Pohvalite ga zbog toga“.
Postoje li izuzei? Stručnjaci se slažu da u retkim slučajevima, poput stvarne opasnosti dete mora da zna kako da se odbrani.
„Ako nepoznata osoba fizički napadne dete ili pokušava da ga odvede, tada je fizičko reagovanje nužno. U tim trenucima govorimo o instinktu za preživljavanje“, naglašava dr Hafiz.
Ali, važno je deci objasniti razliku između takvih situacija i običnog sukoba na igralištu. Deca ne treba da „uzvrate“ da bi bila jaka. Snaga se često nalazi u rečima, postavljanju granica i traženju pomoći. Učeći decu tim veštinama pripremamo ih za životne izazove daleko izvan školskog dvorišta.
Izvor: Yumama.rs