Tužni ponedeljak: Da li zaista postoji najdepresivniji dan u godini ili je sve samo dobar marketinški trik?

Treći ponedeljak u godini već godinama nosi neslavnu titulu najdepresivnijeg dana u godini i poznat je kao Blue Monday.

Iako zvuči kao opšteprihvaćena činjenica, iza ovog pojma krije se zanimljiva mešavina psihologije, marketinga i savremenog načina života. Upravo zbog toga Blue Monday iz godine u godinu privlači veliku pažnju javnosti.

„Tužni ponedeljak“ – mit ili istina

Pojam Blue Monday , odnosno „tužni ponedeljak“, nastao je 2005. godine, kada ga je popularizovao britanski psiholog Klif Arnol (Cliff Arnall). On je tada predstavio formulu koja je navodno izračunavala dan u januaru kada se ljudi osećaju najlošije. U obzir su uzimani faktori poput vremenskih uslova, dugova nastalih tokom praznika, pada motivacije, neispunjenih novogodišnjih odluka i vremenske distance do sledećeg odmora.

- Advertisement -

Ako te boli – možda si živ


Ipak, važno je napomenuti da Arnolova formula nikada nije naučno potvrđena. Naprotiv, brojni psiholozi i stručnjaci za mentalno zdravlje kasnije su istakli da je čitava ideja Blue Mondaya nastala u okviru marketinške kampanje jedne turističke kompanije, sa ciljem da se ljudi podstaknu da u januaru rezervišu putovanja i „pobegnu“ od lošeg raspoloženja.

Bez obzira na sumnjivo poreklo, Blue Monday se održao u kolektivnoj svesti jer se mnogi ljudi zaista u tom periodu osećaju iscrpljeno i bezvoljno. Praznična euforija je prošla, dani su kratki, vreme često tmurno, a povratak svakodnevnim obavezama i realnosti može dodatno opteretiti psihu. Januarski umor je stvaran, čak i ako „najdepresivniji dan“ nije naučno dokazan.

Foto: Freepik

Stručnjaci ističu da nije problem u samom datumu, već u sezonskim i životnim okolnostima. Zimska depresija, poznata i kao sezonski afektivni poremećaj, može se javiti upravo u ovom periodu, naročito kod osoba osetljivih na manjak dnevne svetlosti i smanjenu fizičku aktivnost.


Živite u skladu sa prirodnim ritmovima – januar ne mora da predstavlja novi početak


Kao odgovor na priču o Blue Monday-u, često se nude i saveti za lakše prevazilaženje januarskog pada raspoloženja. Među najčešćima su boravak na dnevnom svetlu, redovna fizička aktivnost, postavljanje realnih ciljeva, kao i održavanje socijalnih kontakata. Psiholozi posebno naglašavaju važnost razbijanja mita da je „normalno“ biti loše – osećanja su individualna i ne vezuju se za kalendar.

Zanimljivo je da je sam autor pojma Blue Monday kasnije javno promenio stav i počeo da upozorava na opasnost etiketiranja određenih dana kao „depresivnih“. Prema njegovim rečima, takve etikete mogu dodatno pojačati negativna osećanja kod ljudi koji su već u osetljivom stanju.

Na kraju, Blue Monday više govori o savremenom društvu nego o jednom konkretnom danu. On je podsetnik koliko smo skloni da tražimo jednostavna objašnjenja za složena emotivna stanja, ali i prilika da se o mentalnom zdravlju govori otvorenije, bez straha i stigme — ne samo trećeg ponedeljka u godini, već tokom cele godine.

- Advertisement -

Izvor: Danas.rs

spot_img

Najnovije

Izmene Porodičnog zakona: Roditelji ne smeju fizički da kažnjavaju decu, previđene i mere nadzora

Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju – slede sankcije. Da li roditelji treba da budu u strahu zbog toga?

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Švedska gasi ekrane u učionicama – povratak knjigama, papiru i olovci podigao prašinu u javnosti

Švedska ima reputaciju jednog od tehnološki najrazvijenijih društava u Evropi, zahvaljujući visokom nivou digitalnih veština i prosperitetnoj tehnološkoj startap sceni.

Na Međunarodnom takmičenju iz informatike u konkurenciji od 439 takmičara – đaci iz Srbije osvojili 9 medalja

Srbiju su predstavljale četiri ekipe od po četiri člana odabrane su na osnovu uspeha učenika na takmičenjima u organizaciji Društva matematičara Srbije.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img