Tužni ponedeljak: Da li zaista postoji najdepresivniji dan u godini ili je sve samo dobar marketinški trik?

Treći ponedeljak u godini već godinama nosi neslavnu titulu najdepresivnijeg dana u godini i poznat je kao Blue Monday.

Iako zvuči kao opšteprihvaćena činjenica, iza ovog pojma krije se zanimljiva mešavina psihologije, marketinga i savremenog načina života. Upravo zbog toga Blue Monday iz godine u godinu privlači veliku pažnju javnosti.

„Tužni ponedeljak“ – mit ili istina

Pojam Blue Monday , odnosno „tužni ponedeljak“, nastao je 2005. godine, kada ga je popularizovao britanski psiholog Klif Arnol (Cliff Arnall). On je tada predstavio formulu koja je navodno izračunavala dan u januaru kada se ljudi osećaju najlošije. U obzir su uzimani faktori poput vremenskih uslova, dugova nastalih tokom praznika, pada motivacije, neispunjenih novogodišnjih odluka i vremenske distance do sledećeg odmora.

- Advertisement -

Ako te boli – možda si živ


Ipak, važno je napomenuti da Arnolova formula nikada nije naučno potvrđena. Naprotiv, brojni psiholozi i stručnjaci za mentalno zdravlje kasnije su istakli da je čitava ideja Blue Mondaya nastala u okviru marketinške kampanje jedne turističke kompanije, sa ciljem da se ljudi podstaknu da u januaru rezervišu putovanja i „pobegnu“ od lošeg raspoloženja.

Bez obzira na sumnjivo poreklo, Blue Monday se održao u kolektivnoj svesti jer se mnogi ljudi zaista u tom periodu osećaju iscrpljeno i bezvoljno. Praznična euforija je prošla, dani su kratki, vreme često tmurno, a povratak svakodnevnim obavezama i realnosti može dodatno opteretiti psihu. Januarski umor je stvaran, čak i ako „najdepresivniji dan“ nije naučno dokazan.

Foto: Freepik

Stručnjaci ističu da nije problem u samom datumu, već u sezonskim i životnim okolnostima. Zimska depresija, poznata i kao sezonski afektivni poremećaj, može se javiti upravo u ovom periodu, naročito kod osoba osetljivih na manjak dnevne svetlosti i smanjenu fizičku aktivnost.


Živite u skladu sa prirodnim ritmovima – januar ne mora da predstavlja novi početak


Kao odgovor na priču o Blue Monday-u, često se nude i saveti za lakše prevazilaženje januarskog pada raspoloženja. Među najčešćima su boravak na dnevnom svetlu, redovna fizička aktivnost, postavljanje realnih ciljeva, kao i održavanje socijalnih kontakata. Psiholozi posebno naglašavaju važnost razbijanja mita da je „normalno“ biti loše – osećanja su individualna i ne vezuju se za kalendar.

Zanimljivo je da je sam autor pojma Blue Monday kasnije javno promenio stav i počeo da upozorava na opasnost etiketiranja određenih dana kao „depresivnih“. Prema njegovim rečima, takve etikete mogu dodatno pojačati negativna osećanja kod ljudi koji su već u osetljivom stanju.

Na kraju, Blue Monday više govori o savremenom društvu nego o jednom konkretnom danu. On je podsetnik koliko smo skloni da tražimo jednostavna objašnjenja za složena emotivna stanja, ali i prilika da se o mentalnom zdravlju govori otvorenije, bez straha i stigme — ne samo trećeg ponedeljka u godini, već tokom cele godine.

- Advertisement -

Izvor: Danas.rs

spot_img

Najnovije

Koje su dobre nagrade za dete koje želimo da motivišemo?

Cilj je razviti detetovu unutrašnju motivaciju - piše Jovana Papan, savetnik za roditelje

Kako se računaju bodovi za upis u srednju školu?

Da biste znali da li vaše dete ispunjava uslove za školu koju želi da upiše - važno je da razumete ceo sistem bodovanja

Snežana Golić: Lažni mir koji je pojeo istinu

Ali ako već nismo dovoljno hrabri da menjamo stvari, možda bismo mogli da prestanemo da zaustavljamo one koji jesu. Jer nijedan sistem vrednosti nije promenjen ćutanjem. A pogotovo ne lažnim mirom.

Kako da prestanete sve da kontrolišete

Podignite pogled sa planera, kalendara, sata, mobilnog telefona i ostalih stvari koje vam kroje život i način razmišljanja, pa pogledajte ljude oko sebe, pokušajte da zamislite kuda idu, kako žive, kako se osećaju.

Revolucija u porodilištu: Izum automehaničara koji olakšava porođaj stigao u bolnice širom Evrope

Inspirisan trikom za vađenje pampura iz vinske boce, argentinski automehaničar Horhe Odon stvorio je uređaj koji se smatra prvom velikom inovacijom u asistiranom porođaju još od pedesetih godina. Njegov izum sada se koristi u evropskim bolnicama, nudeći nežniju alternativu forcepsu i vakuumu.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img