Urođene anomalije novorođenčadi mogu se uspešno lečiti

Prekid trudnoće najgore rešenje. Većina anomalija, osim ako su vezane za hromozomske anomalije, praktično su izlečive i imaju dobru prognozu.

Autor: Gordana Rafael

U društvu se značaj prenatalne dijagnostike pogrešno tumači. Smatra se da, ukoliko beba ima anomaliju, trudnoću treba automatski prekinuti. Roditelji, nažalost, ne znaju da je možda to njihovo jedino dete i da će operacijom – bila ona komplikovanija ili ne, imati zdravo dete i nastavak svoje loze, odnosno imaće radost sledećih osamdeset godina života, ističe prof. dr Marija Lukač, specijalista dečje hirurgije i šef Odeljenja neonatalne hirurgije na Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj.

- Advertisement -

Urođene anomalije novorođenčadi mogu se uspešno lečiti

Kad ginekolog posumnja da se radi o nekoj anomaliji ploda, onda trudnicu upućuje na Konzilijum za prenatalnu dijagnostiku. Konzilijum, osim ginekologa specijalizovanih za utvrđivanje anomalija nerođenih beba, čine i kardiolozi koji rade ultrazvuk nerođenim bebama, zatim dečji hirurzi, dečji urolozi, neurohirurzi, genetičari i neonatolozi.

Carski rez je ozbiljna operacija koja se ne sme raditi na zahtev

Konzilijum donosi odluku o postojanju anomalije, daljem toku trudnoće i eventualnom ishodu trudnoće. Ovo je veoma značajno jer se danas majke transportuju pre porođaja u tercijerne ustanove koje su blizu neonatalnih odnosno hirurških centara koji će zbrinjavati novorođenče.

Time se izbegava transport bebe sa urođenom anomalijom, već majka dolazi na planirani porođaj u centar koji je osposobljen da to rešava i gde je tim lekara spreman da odmah preuzme bebu. Suština je da se beba adekvatno i što kvalitetnije leči.

Srećom, većina anomalija, osim ako su vezane za hromozomske anomalije, praktično su izlečive i imaju dobru prognozu. Naši lekari to objašnjavaju roditeljima na Konzilijumu, premda šira populacija još uvek je slabo edukovana – već dolaze sa idejom da, ako dete ima neku manu, treba prekinuti trudnoću.

Koje se dijagnostičke procedure primenjuju u Vašoj ambulanti?

- Advertisement -

U našu ambulantu dolaze bebe uzrasta do mesec dana u slučaju da povraćaju usled hipertrofične stenoze pilorusa, koja ima za osnovu hirurško oboljenje u prvih mesec dana. Zatim bebe gde izostaje stolica, koje imaju problem sa pupkom, kilu ili nespušten testis.

Bebe koje imaju otkrivenu neku tumefakciju ili neku infekciju, bilo da je to infekcija zgloba ili infekcija posle vakcine – vrlo je širok dijapazon dijagnostičkih procedura koje kasnije lečimo.

Isto tako kontrolišemo sve bebe koje smo prenatalno ili posle rođenja dijagnostikovali i one koje smo operisali na našoj klinici. Mi kontrolišemo naše pacijente praktično sve do osamnaeste godine, odnosno, dok je to njima potrebno.

Šta je najvažnije za razvoj bebinog mozga?

Odakle dolaze pacijenti?

Pacijenti dolaze iz cele Srbije zato što su naša klinika i Institut za majku i dete tercijerni centri osposobljeni za kardio-hirurške i druge složene operacije. Imamo i pacijente iz regiona, pre svega iz Crne Gore, Republike Srpske, a za neke složene anorektalne anomalije i iz Makedonije i Hrvatske.

Odeljenje neonatalne hirurgije na Univerzitetskoj dečjoj klinici osnovao je 1976. godine profesor Stojan Živković, inače đak britanske škole dečje hirurgije, po uzoru na prvo hirurško neonatalno odeljenje Dečje bolnice u Liverpulu. Od 2004. godine, to odeljenje radi sa Odeljenjem pedijatrijske neonatologije u cilju zajedničkog multidisiplinarnog pristupa lečenju novorođenčadi.

- Advertisement -

Koje su to anomalije i teška oboljenja sa kojima se dete rađa a zahtevaju neposredno hirurško lečenje, otkriva doc. dr. Sanja Sinđić Antunović, koja vodi tročlani tim neonatoloških hirurga.

spot_img

Najnovije

Fudbalski savez Srbije i UEFA lansiraju slikovnicu „Loptoslav u misiji spasimo fudbal“: Kako se grade kapiteni budućnosti

Namenjena deci uzrasta od 5 do 10 godina, ova knjiga vodi najmlađe čitaoce kroz uzbudljivu avanturu u kojoj sestri i bratu Kasji i Martinu u pomoć stiže Loptoslav, mudri čuvar tajni fer-pleja.

Ko je pod većim stresom za maturu, upis u školu ili fakultet – roditelji ili deca

Prijemni ispiti, mala matura i upis u školu ili na fakultet. Za mnoge porodice to je jedan od najstresnijih perioda u godini. Stručnjaci kažu da deo tog pritiska deca osećaju upravo kod kuće. Nekad i kada roditelji imaju najbolju nameru.

Objavljena rešenja testova iz izbornih predmeta koje su polagali osmaci

Učenici osmog razreda danas su rešavali test sa zadacima iz predmeta po izboru, čime se završava ovogodišnje polaganje završnog ispita.

Pet stvari zbog kojih roditelji bespotrebno gube vreme

Paradoksalno, ali upravo taktike kojima najčešće pribegavaju kako bi brzo rešili probleme dodatno im oduzimaju dragoceno vreme.

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img