O najčešćim pitanjima i nedoumicama koje roditelji imaju u vezi sa dečjim vidom razgovarali smo sa specijalistom dečje oftamologije i strabologije, Dr. Mirjanom Ristić.

Pred početak školske godine, mnogi roditelji prvaka tek sada počinju da razmišljaju o poseti dečjem oftamologu, a oni čija su deca u mlađem uzrastu se pitaju da li ima potrebe da već posete lekara i prekontrolišu vid svoje dece. Sa svih strana stižu im informacije, saveti, zablude – od onih da će od nošenja naočara detetu da se „ulenje“ oči, do verovanja da je postalo razroko zato što je „ukrštalo“ oči. Zbog toga smo o najčešćim pitanjima i nedoumicama koje roditelji imaju razgovarali sa specijalistom dečje oftamologije i strabologije, Dr. Mirjanom Ristić.
Stručni konsultant: Dr. Mirjana Ristić, spec. oftamolog, sub.spec. strabolog
Ima li potrebe za očnim pregledom ako se dete ne žali na vid? Kada je vreme za prvi oftamološki pregled?
Dečji uzrast je vreme kada se mnogi urođeni i razvojni problemi sa vidom mogu uspešno rešiti. Vidne funkcije započinju sa prvim svetlosnim stimulacijama oka, i svoj definitivni razvoj završavaju do 5-6 godine života. Iz tog razloga, neophodno je prve preglede uraditi još u porodilištu, pogotovo ako za tim postoji opravdana potreba – ako je beba prevremeno rođena, ili postoje vidljive urođene deformacije očnih struktura, asimetrije, bele zenice i sl. Obavezno je oftamološko praćenje i beba koje borave u inkubatorima. Takođe, u uzrastu između 2. i 3. godine života, svako dete bi trebalo odvesti na očni pregled. Sledeći uzrast u kojem se pregled preporučuje jeste predškolski, a potom za vreme završnih razreda osnovnih i srednjih škola.
Dakle, dete treba da se pregleda i kada se ne žali da loše vidi, jer ne mora da bude svesno mnogih problema. Isto tako, vrlo važan podatak je i tzv. pozitivna porodična oftamološka anamneza, odnosno podatak o tome da li u porodici ima, ili je bilo slabovidih, slepih ili osoba sa bilo kakvim očnim smetnjama.
Ako roditelj primeti da dete žmirka, trlja okice, „beči se“, učestalo trepće, ne prati pokrete predmeta ispred očiju, približava se tv-u ili mu oči „šetaju“, podrhtavaju i sl, obavezno bi trebalo konsultovati oftamologa.
Da li se redovnim nošnjem naočara može korigovati vid, ili je on nasledan i nikako se ne može sprečiti ili usporiti njegovo „kvarenje“?
Kada se postavi dijagnoza oftamološkog problema, treba što pre započeti odgovarajući tretman, da bi se maksimalno iskoristilo dragoceno vreme razvoja vidnih funkcija. Obično se to radi u u specijalizovanim kabinetima, u timovima oftamolog-strabolog i defektolog-ortoptičar. Korekcija (nošenje naočara ili kontaktnih sočiva) je gotovo uvek obavezan deo tretmana. Na taj način se popravlja vidna funkcija, koriguju neke vrste razrokosti, sprečava se nekontrolisano napredovanje drugih, i razvijaju se elementi tzv. binokularnog vida. Iako su takvi problemi u većoj meri nasledni, oni se vrlo uspešno mogu rešavati.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Kod majki dece sa autizmom pronađeni značajno drugačiji nivoi metabolita u krvi
U periodu od dve do pet godina nakon porođaja, majke dece sa poremećajem iz autističnog spektra imaju značajno drugačije nivoe metabolita u krvi nego majke dece sa uobičajenim razvojem. Ovo...
Pedijatar dr Ljiljana Lukić: Moguće komplikacije kovida kod dece
Autor: Jelena Bulajić Deca u manjoj meri oboljevaju od kovida 19. Ako se to desi možda najlčešće imaju blage simptome. Međutim,...
Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa?
Mali rizik nuzefekata vakcine, ili veliki rizik virusa? Poverenje stručnjacima, naučnicima, institutima za javno zdravlje – ili nadrilekarima sa YouTube i Facebooka? Piše: Miloš Babić, neurobiolog i molekularni biolog 1....
Studija: Maske blokiraju 99,9 odsto velikih kapljica koje nose koronavirus
Žena u uspravnom položaju udaljena dva metra od muškarca koji kašlje bez maske izložena je 10.000 puta više širenju kapljica koje potencijalno nose virus, pišu u časopisu Royal Society Open...
Nema komentara.