Veštačka inteligencija rešava domaće zadatke: Koliko đaci dnevno provode na internetu i čemu im služi?

Gotovo svi đaci svakodnevno koriste bar jednu platformu za društveno umrežavanje. U proseku, svaki učenik ima oko četiri naloga na društvenim mrežama, pri čemu taj broj raste sa uzrastom pokazuje istraživanje u okviru projekta “Prevencija vršnjačkog nasilja u školama”

Nešto više od polovine učenika osnovnih i srednjih škola (53 osto) na internetu provodi više od tri sata dnevno. Preko trećina je radnim danima na internetu između jednog i tri sata; četvrtina od četiri do pet sati dnevno, dok približno desetina provodi od šest do sedam sati na mreži. Njih 13 odsto je onlajn duže od sedam sati dnevno, neki su od nalaza velikog nacionalnog istraživanja “Nasilje u školama i dobrobit učenika u Srbiji”.

Istraživanje je urađeno u okviru projekta “Prevencija vršnjačkog nasilja u školama”, koji realizuje Savet Evrope u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete, uz finansijsku podršku Nemačke, a pored obilja nalaza o percepciji đaka, roditelja i zaposlenih u školama o zastupljenosti nasilja u obrazovnim ustanovama, deo izveštaja je posvećen svakodnevici porodičnog i školskog života.

- Advertisement -

Deca, internet i jezik online komunikacije – upoznajte internet sleng


Statistika pokazuje da razlike u količini vremena provedenog na internetu zavise od uzrasta i pola učenika – stariji đaci, u proseku, više vremena provode na internetu nego mlađi.

S druge strane, među mlađim učenicima, dečaci su češći korisnici interneta, među starijim devojčice.

Gotovo svi đaci svakodnevno koriste bar jednu platformu za društveno umrežavanje. U proseku, svaki učenik ima oko četiri naloga na društvenim mrežama, pri čemu taj broj raste sa uzrastom.

Najčešće korišćene mreže su Tiktok (73 odsto), Jutjub (71 odsto) i Instagram (66 procenama).

Mlađa deca više koriste Jutjub i Vajber, dok su Instagram i Tiktok popularniji kod starijih.

Pokazalo se i da učenicima internet najviše služi za održavanje komunikacije.

- Advertisement -
Najzastupljenija aktivnost na internetu je komunikacija s porodicom i prijateljima – 50 odsto učenika to radi nekoliko puta dnevno, a 39 odsto isto toliko često komunicira s drugovima iz škole.
Foto: Canva

Četvrtina učenika nekoliko puta dnevno internet koristi za igranje igrica, a isto toliko ih to radi svaki ili skoro svaki dan. Internet se mnogo ređe upotrebljava za školske zadatke, društvene mreže ili kreiranje digitalnog sadržaja, navodi se u izveštaju.


ChatGPT dobio „režim učenja“, OpenAI želi da podstakne đake na razmišljanje


Istraživači uočavaju da upotreba alata veštačke inteligencije (VI) postepeno postaje deo učeničke svakodnevice, pre svega u oblasti pronalaženja informacija. Skoro dve trećine učenika koristi alate VI, makar povremeno, radi pronalaženja informacija, a trećina to radi često.

Foto: Publikacija Nasilje u školama i dobrobit učenika u Srbiji

Skoro polovina đaka (42 odsto) koristi VI za izradu domaćih zadataka, od čega njih 17 odsto to radi redovno.

Kada je reč o interesovanju đaka za primenu alata VI u obrazovanju, ona zavisi od uzrasta i školskog uspeha. Srednjoškolci češće koriste VI za pronalaženje informacija i izradu domaćih zadataka nego osnovci.

Učenici s boljim školskim uspehom takođe u većoj meri koriste ove alate u informativne svrhe, u poređenju sa onima koji imaju slabiji uspeh.

Koliko su đaci digitalno vešti?

Istraživanje je pokazalo i da đaci imaju veoma visoko mišljenje o sopstvenim digitalnim veštinama. Ocenjuju ih prosečnom ocenom 9 na skali od 0 do 10.

“Ova samoprocena je viša od procena koje daju za digitalne veštine svojih drugova i drugarica iz odeljenja, roditelja ili nastavnika, što ukazuje na tendenciju da sebe vide kao digitalno veštije od neposrednog socijalnog okruženja”, navodi se u izveštaju.

Sve više tinejdžera koristi veštačku inteligenciju za prijateljstvo


Zanimljivo je da i roditelji i nastavnici pokazuju visoke, ali nešto umerenije procene digitalnih veština. Njihove samoprocene su, takođe, optimistične (u proseku neznatno ispod 9 za nastavnike, odnosno 8 za roditelje), što je vrlo blizu oceni koju učenici daju sami sebi.

- Advertisement -

Istraživači su uočili zanimljiv obrazac procena: učenici imaju tendenciju da „potcenjuju” digitalne veštine svih, a posebno odraslih, nastavnici „potcenjuju” učenike, a roditelji svoje veštine. Procene digitalnih veština koje deca daju roditeljima i koje roditelji daju sami sebi – identične (8).

Foto: Canva

“Kod učenika, viši nivo samoprocene digitalnih veština uočava se kod dečaka, boljih đaka i onih s boljim materijalnim statusom. Kod roditelja, bolje obrazovani i materijalno situiraniji roditelji imaju pozitivniju sliku o svojim digitalnim veštinama. Kod zaposlenih u obrazovanju, pozitivnost samoprocena digitalnih veština opada s godinama starosti, dužinom radnog staža i brojem godina provedenih na istom radnom mestu”, ukazano je u izveštaju.


Uzorak

Istraživanje je sprovedeno u periodu od 25. novembra do 13. decembra 2024. godine, na reprezentativnom uzorku od 49 osnovnih i 29 srednjih škola u Srbiji (bez Kosova i Metohije), i obuhvatilo je tri grupe ispitanika: 1.916 učenika (1.018 učenika 5. i 7. razreda osnovnih i 898 učenika 1. i 3. razreda srednjih škola), 1.207 roditelja/drugih zakonskih zastupnika učenika i 2.009 zaposlenih u školama, uključujući nastavnike, direktore i stručne saradnike.


Izvor: Danas.rs

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img