Zbog odlaganja materinstva pojedine žene ostanu bez potomstva

Danas je uobičajeno da neke prvorotke u porodilište uđu sa navršenih 35 pa i 40 godine, ali ni sačuvana jajna ćelija nije garant da će plan o željenoj trudnoći biti ostvariv

Autor: Katarina Đorđević

Sredinom osamdesetih godina prošlog veka na Klinici za ginekologiju i akušerstvo doneto je na svet oko 11.000 beba, a tokom protekle godine skoro dvostruko manje, svega 5.602 novorođenčeta, iako je reč o jednom od najvećih porodilišta u zemlji. Lekare sem sve manjeg broja prinova brine i činjenica da žene sve kasnije postaju majke – iako je danas uobičajeno da prvorotke u porodilište uđu između 35. i 40. godine, a onda zbog odlaganja materinstva pojedine ostanu bez potomstva, upozorio je dr Nebojša Radunović, akademik i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.

- Advertisement -

Ovaj stručnjak je na nedavno održanom skupu u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti” pod nazivom „Srbija: rod, politike i stanovništvo” istakao da stopa neplodnosti vremenom raste – između 20. i 24. godine iznosi osam procenata, a od 30 do 34 godine penje se na 14 odsto. U periodu između 35. i 39. godine života svaka peta žena ima problem sa neplodnošću, a na pragu pete decenije trećina ne može da zatrudni. Podaci izvedeni iz poslednjeg popisa stanovništva kažu da svaka četvrta žena u Srbiji i svaki treći muškarac nije u braku, a najveći broj porodica ima samo jedno dete.

– Odlaganje materinstva je trend u svim razvijenim zemljama sveta, a pre desetak godina u SAD je vođena agresivna kampanja sa ciljem da žene motiviše da svoje jajne ćelije zamrznu u dvadesetim godinama, da bi mogle da ih iskoriste kasnije, kad steknu obrazovanje, izgrade karijeru, pronađu pravog partnera… Veliki broj žena se odlučio na ovaj korak, a kada su posle nekoliko godina odlučile da „odmrznu” svoje jajne ćelije, mnoge su ustanovile da njihov reproduktivni materijal nije kvalitetan i da se ne može iskoristiti za oplodnju. Nauka je u međuvremenu napredovala i sada postoje i određene mogućnosti da se proveri kvalitet jajne ćelije pre zamrzavanja, ali odlaganje materinstva može biti eksperiment sa neizvesnim ishodom – upozorio je dr Radunović.

On je istakao da su metode vantelesne oplodnje pu velikoj meri usavršene pa lekarima danas nije problem da pomognu ženi da zatrudni, pod uslovom da ima jajne ćelije. Međutim, sa godinama broj jajnih ćelija se smanjuje i one postaju manje kvalitetne. Trebalo bi imati na umu i činjenicu da i muški „ipsilon” hromozom nije isti kao pre nekoliko decenija, pa se smatra da je u trećini slučajeva za neplodnost para „odgovorna” žena, u trećini slučajeva to je muškarac, a u preostaloj trećini reč je o zajedničkom faktoru.

Iako se u našoj zemlji na 100 devojčica rađa 106 dečaka, u Srbiji živi oko 200.000 žena više nego muškaraca. Osim toga, pripadnice lepšeg pola žive u proseku i pola decenije duže, a ova statistika je planetarne prirode. Naime, u svim zemljama sveta žene duže uživaju u plodovima trećeg doba, a najveća razlika u životnom veku je u zemljama bivšeg SSSR-a, u kojima bake žive čak deceniju duže od deka. Uzroci ove rodne nejednakosti su biološki, jer majka priroda se maćehinski odnosi prema muškarcima.

– Neonatologija je dokazala da su muškarci osetljiviji i pre rođenja: muški fetusi teže opstaju od ženskih, prevremeno rođeni dečaci četiri puta češće umiru od devojčica, a sindrom ‚iznenadne smrti novorođenčadi’ je češći kod muških beba. Ta razlika se smanjuje do puberteta, kada dečaci mnogo češće od devojčica postaju žrtve saobraćajnih nesreća i tuča. Testoteron je taj koji u velikoj meri određuje ponašanje muškaraca, zbog čega se smatra da su muškarci agresivniji pol. S druge strane, ženski polni hormon estrogen štiti kardiovaskularno zdravlje dama do ulaska u menopauzu – navela je Jelena Stojilković Gnjatović, asistent na smeru demografija Geografskog fakulteta u Beogradu

Druga grupa faktora koji uzrokuju razliku u životnom veku je socijalne prirode – muškarci rade teže i opasnije poslove, ređe idu kod doktora i više konzumiraju alkohol i psihoaktivne supstance. Oni su češće žrtve i vinovnici (samo)ubistava i saobraćajnih nezgoda. Žene imaju odgovorniji odnos prema sopstvenom zdravlju i daleko ređe se bave rizičnim zanimanjima. S druge strane, nauka je dokazala da brak predstavlja najbolju „polisu životnog osiguranja” za pripadnike jačeg pola – najduže žive muškaraca koji nose burmu.

- Advertisement -

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Pomoćnik ministra prosvete podneo ostavku

Miloš Blagojević, pomoćnik ministra prosvete za srednje obrazovanje, podneo je ostavku na tu funkciju, saznaje Danas.

Društvo direktora: Većina škola dostavila ministarstvu planove nadoknade časova

Predsednik Upravnog odbora Društva direktora škola Srbije Ivan Ružičić izjavio je za "Blic" da postoji nekoliko modela nadoknade časova.

Stigle plate nastavnicima: Štrajkači za sada nisu kažnjeni

Iako je Ministarstvo prosvete pretilo nastavnicima u štrajku smanjenjem plate, zarade su stigle čak i uvećane. Ministarka Slavica Đukić Dejanović za „Vreme“ kaže da je još nije odlučeno da li će biti umanjen drugi deo plate

Predlog za nadoknadu izgubljene nastave: Jedan čas 60 minuta

Jedna beogradska škola odlučila je da nastavu izostalu usled protesta skraćenim časovima i danom kada škola nije radila, nadoknadi tako što će jednom sedmično jedan čas produžiti na 60 minuta.

Kako da dobijete posao ako nemate iskustva

U današnjem svetu, nepostojeće radno iskustvo ne znači nužno da ne možete da obezbedite posao tokom intervjua.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img