Danas je uobičajeno da neke prvorotke u porodilište uđu sa navršenih 35 pa i 40 godine, ali ni sačuvana jajna ćelija nije garant da će plan o željenoj trudnoći biti ostvariv
Foto: Pixabay
Autor: Katarina Đorđević
Sredinom osamdesetih godina prošlog veka na Klinici za ginekologiju i akušerstvo doneto je na svet oko 11.000 beba, a tokom protekle godine skoro dvostruko manje, svega 5.602 novorođenčeta, iako je reč o jednom od najvećih porodilišta u zemlji. Lekare sem sve manjeg broja prinova brine i činjenica da žene sve kasnije postaju majke – iako je danas uobičajeno da prvorotke u porodilište uđu između 35. i 40. godine, a onda zbog odlaganja materinstva pojedine ostanu bez potomstva, upozorio je dr Nebojša Radunović, akademik i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Ovaj stručnjak je na nedavno održanom skupu u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti” pod nazivom „Srbija: rod, politike i stanovništvo” istakao da stopa neplodnosti vremenom raste – između 20. i 24. godine iznosi osam procenata, a od 30 do 34 godine penje se na 14 odsto. U periodu između 35. i 39. godine života svaka peta žena ima problem sa neplodnošću, a na pragu pete decenije trećina ne može da zatrudni. Podaci izvedeni iz poslednjeg popisa stanovništva kažu da svaka četvrta žena u Srbiji i svaki treći muškarac nije u braku, a najveći broj porodica ima samo jedno dete.
– Odlaganje materinstva je trend u svim razvijenim zemljama sveta, a pre desetak godina u SAD je vođena agresivna kampanja sa ciljem da žene motiviše da svoje jajne ćelije zamrznu u dvadesetim godinama, da bi mogle da ih iskoriste kasnije, kad steknu obrazovanje, izgrade karijeru, pronađu pravog partnera… Veliki broj žena se odlučio na ovaj korak, a kada su posle nekoliko godina odlučile da „odmrznu” svoje jajne ćelije, mnoge su ustanovile da njihov reproduktivni materijal nije kvalitetan i da se ne može iskoristiti za oplodnju. Nauka je u međuvremenu napredovala i sada postoje i određene mogućnosti da se proveri kvalitet jajne ćelije pre zamrzavanja, ali odlaganje materinstva može biti eksperiment sa neizvesnim ishodom – upozorio je dr Radunović.
On je istakao da su metode vantelesne oplodnje pu velikoj meri usavršene pa lekarima danas nije problem da pomognu ženi da zatrudni, pod uslovom da ima jajne ćelije. Međutim, sa godinama broj jajnih ćelija se smanjuje i one postaju manje kvalitetne. Trebalo bi imati na umu i činjenicu da i muški „ipsilon” hromozom nije isti kao pre nekoliko decenija, pa se smatra da je u trećini slučajeva za neplodnost para „odgovorna” žena, u trećini slučajeva to je muškarac, a u preostaloj trećini reč je o zajedničkom faktoru.
Iako se u našoj zemlji na 100 devojčica rađa 106 dečaka, u Srbiji živi oko 200.000 žena više nego muškaraca. Osim toga, pripadnice lepšeg pola žive u proseku i pola decenije duže, a ova statistika je planetarne prirode. Naime, u svim zemljama sveta žene duže uživaju u plodovima trećeg doba, a najveća razlika u životnom veku je u zemljama bivšeg SSSR-a, u kojima bake žive čak deceniju duže od deka. Uzroci ove rodne nejednakosti su biološki, jer majka priroda se maćehinski odnosi prema muškarcima.
– Neonatologija je dokazala da su muškarci osetljiviji i pre rođenja: muški fetusi teže opstaju od ženskih, prevremeno rođeni dečaci četiri puta češće umiru od devojčica, a sindrom ‚iznenadne smrti novorođenčadi’ je češći kod muških beba. Ta razlika se smanjuje do puberteta, kada dečaci mnogo češće od devojčica postaju žrtve saobraćajnih nesreća i tuča. Testoteron je taj koji u velikoj meri određuje ponašanje muškaraca, zbog čega se smatra da su muškarci agresivniji pol. S druge strane, ženski polni hormon estrogen štiti kardiovaskularno zdravlje dama do ulaska u menopauzu – navela je Jelena Stojilković Gnjatović, asistent na smeru demografija Geografskog fakulteta u Beogradu
Druga grupa faktora koji uzrokuju razliku u životnom veku je socijalne prirode – muškarci rade teže i opasnije poslove, ređe idu kod doktora i više konzumiraju alkohol i psihoaktivne supstance. Oni su češće žrtve i vinovnici (samo)ubistava i saobraćajnih nezgoda. Žene imaju odgovorniji odnos prema sopstvenom zdravlju i daleko ređe se bave rizičnim zanimanjima. S druge strane, nauka je dokazala da brak predstavlja najbolju „polisu životnog osiguranja” za pripadnike jačeg pola – najduže žive muškaraca koji nose burmu.
Izvor: Politika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto bebe prestanu da plaču čim roditelji ustanu
Novorođene bebe mrze kad mama i tata sede. Ili leže. Ponašaju se kao mali tirani, surovi fitnes instruktori, drilujući roditelje tako da sve vreme budu u stanju pripravnosti, spremni da...
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Nema komentara.