2018. donosi promene u školama u Srbiji: Manje lektire, telefoni u nastavi, više časova u gimnaziji

Jedna od najvećih promena za prvake u osnovnim školama je uvođenje projektne nastave.

Učenike prvog i petog razreda osnovne škole i prvog razreda gimnazije od septembra sledeće godine očekuje novo gradivo, nov način učenja i novi udžbenici, ali i manje lektire.

Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja izradio je nove nastavne planove i programe za ove razrede da bi bili usmereni ka ishodima.

- Advertisement -

– To znači da se nastava i učenje više neće svoditi na puko nabrajanje i memorisanje činjenica, već će naglasak biti na problemskoj i programskoj nastavi, na međupredmetnom povezivanju. Komunikacija, timski rad, uvođenje preduzetništva i celoživotno učenje neke su od veština koje će se više razvijati, učenici će sami dolaziti do nekih podataka, ali biće i više kritični – priča Gordana Mijatović iz Zavoda.

Za Prvačiće projekti

Jedna od najvećih promena za prvake u osnovnim školama je uvođenje projektne nastave.

– Izborni predmeti postaju sekcije, a uvodi se čas projektne nastave na kojem bi učiteljica sa decom obrađivala pojedine teme kroz više predmeta, a grupe đaka bi radile i određene projekte da bi polako shvatali šta je to timski rad. Đaci će pri tome koristiti i telefone i računare za učenje – kaže Mijatović.

Programi su rasterećeni sadržaja koji su deci previše apstraktni i oslanjaju se na iskustvo koje deca donose u školu.

– Program za prvi razred usmeren je na detetovu najbližu okolinu da bi ono širilo vidike kako bude raslo. Primera radi, kada su u pitanju praznici, iz predmeta Svet oko nas, đaci će učiti o Novoj godini, Božiću, Svetom Savi i o drugim praznicima iz njihovog neposrednog okruženja (porodica i škola), dok će npr. o državnim praznicima učiti u četvrtom razredu kada budu učili o svojoj otadžbini – objašnjava Mijatović.

- Advertisement -

Petaci rasterećeniji

U grupi koja je radila na izmenama za peti razred uključeni su i učitelji da bi se stekla bolja slika o tome sa kojim znanjima oni dolaze kod nastavnika.

– Program za peti razred je najviše rasterećen, sadržaji su ili izbačeni ili prebačeni u više razrede. Najbolji primer je biologija – gradivo je podeljeno u pet oblasti: poreklo i raznovrsnost života, jedinstvo građe i funkcije kao osnova života, nasleđivanje i evolucija, život u ekosistemu i čovek i zdravlje. U svakom narednom razredu će se njihovo znanje produbljivati – kaže Gordana Mijatović.

Komunikacija, timski rad, preduzetništvo, istraživanje, kritično mišljenje cilj su izmena

Više časova u gimnaziji

Za razliku od nastavnih planova za osnovce koji su usvojeni i za koje je objavljen javni poziv izdavačima za pisanje udžbenika, gimnazijski plan je tek prosleđen Ministarstvu prosvete kao predlog.

- Advertisement -

– Đaci će po svojim afinitetima birati po dva izborna predmeta koja su multidisciplinarna i koja će učiti kroz istraživačku i projektnu nastavu. Ipak, glavna novina bi bila da prirodne nauke dobiju više prostora za vežbe, a insistiraće se da se one uvedu i na društvene predmete i jezika – najavljuje Mijatovićeva.

Tako bi đaci na časovima filozofije imali debate, a iz istorije bi više vremena provodili istražujući.

– Gimnazijalci bi, umesto sadašnjih 31 čas, imali 33 časa nedeljno, koliko imaju i učenici srednjih škola za časove vežbi – kaže Mijatović.

Ona ističe da je ideja Ministarstva da za četiri godine ceo sistem bude reformisan i da se tada realizuje eksterna matura.

Menjaće se i lektire

Gordana Mijatović ističe da su lektire na svim nivoima smanjene.

– U prvom razredu se vratilo čitanje u nastavcima da bi se đaci navikavali da čitaju duža dela iz više puta, da povezuju pročitano. Takođe, smanjen je broj književnih dela, ali će se povećati izbornost – najavljuje Mijatović.

Tako npr. u petom razredu neće biti obavezna dela Žila Verna i Milovana Vitezovića, pesme Branka V. Radičevića: „Kad mati mesi medenjake“ i „Kad otac bije“, a u gimnaziji više se neće izučavati barok kao pravac, Danilo Kiš „Rani jadi“, Šiško Menčetić, Džore Držić, a iz narodne kniževnosti izostavljene su pesme „Sunce se djevojkom ženi“ i “Boj na Mišaru“, kao i pripovetke „Djevojka brža od konja“ i „Zlatna jabuka i devet paunica“.

Milica Rašić
Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

‘Nekad je teško prepoznati ko je napisao sastav, učenik ili veštačka inteligencija’

Poslednjih nekoliko godina veoma su popularne aplikacije za dopisivanje, koje se koriste za svakodevne životne savete, ali i kao psihološka pomoć, što može da bude neodgovarajuće, upozoravaju psiholozi.

Jasna Barjaktarević: Uspešni ćete biti ako odgajite dete koje nije anksiozno

Kako izgleda slobodno dete i zašto je to najveći uspeh roditeljstva? Prof. dr Jasna Barjaktarević nas vraća osnovnim pitanjima identiteta, sreće i autentičnosti u odrastanju.

Može li četbot zaista da bude drug vašem detetu

Tinejdžeri i deca ne upotrebljavaju više veštačku inteligenciju samo za domaće zadatke, već i za savete o ljubavi, identitetu, pa čak i o mentalnom zdravlju", kaže Timea Kukla iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu u Srbiji

Ekskurzije pod lupom: Bezbednost na papiru, strah u autobusu

Vozilo mora imati potvrdu o tehničkoj ispravnosti ne stariju od 30 dana. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li bi trebalo uvesti obavezan dodatni tehnički pregled neposredno pred svako putovanje...

Trešnje dostigle cenu mesa: Zašto je rano voće postalo preskupo?

Ako je kupcima za neku utehu, agroekonomisti ističu da visoke cene voća na našim pijacama ipak neće potrajati i da će veoma brzo uslediti pojeftinjenje.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img