DEDINSKI KVARTET: Deda, ti si bezobazan

Koliko nam je deda važna figura u životu - zna svako ko je odrastao sa (bar) jednim i ko ga i dalje ima. Ali koliko su dedi važni unuci?! E to je nešto što se rečima jedva može opisati...

Srećom, Dario Rosi svojim iskustvom i iskrenim pogledom na život prenosi upravo svoje utiske druženja sa unucima i način na koji posmatra svoju ulogu u njihovim životima.

O tome je pisao na svom Facebook profilu:

- Advertisement -

„Ne znam šta je sa današnjom dečurlijom. Mi smo valjda bili manje radoznali ili stidljiviji pa smo manje i zapitkivali. Nedelju sam proveo sa Fićom i Vićom i puno mi je srce. Čak me ovako kljakavog svo to valjanje, rvanje, nosanje, bacanje nije umorilo. Ali se, čim odoše, zavalih u fotelju i pobegoh u ćutanje. Odmor od četiri radoznala oka i medenih ustašaca koja sipaju štooo, kako, zašto, želim da znam, strpljivo čekajući odgovore i objašnjenja. Ako zbrzam ili ih zezam naljute se i Fića kaže “ti si deda bobazan”, pa moram iz početka. Požalih se ženi, koju krajnje neromantično oslovljavam sa baba, kako su mi se osušila usta. Pa ugrabih priliku da bez zvocanja otvorim flašu Primitiva, vratim se u fotelju i zagledam u ništa. A vino k’o vino, zavijori na razne strane.


Pročitajte i: Teške teme izbegavam ili ih izokrećem na šalu


Pa skontah koliko je dedinstvo lakše od roditeljstva. Rasterećeno obaveze vaspitanja i učenja, ostavlja široko polje za ljubav, maženje i razmaženje, čisto da otežam roditeljima. Al’ mi đavo neda mira. Hteo bih da im ostavim i neko zrnce mudrosti. Inače sam umislio da sam se promudrio dobivši unuke, ako je in vino veritas. Pa reših da akcenat ostavim na cmakanju i golicanju, a da mali manual za mudrost zapišem. Mreža dugo pamti, možda jednom negde iskoči pa momci pročitaju dedinski kvartet.

“ČOVEK JE SLOBODAN AKO MOŽE DA IZABERE, A MOŽE DA IZABERE AKO DOVOLJNO ZNA DA BI MOGAO DA UPOREDI”, rekao je jedan bradati čika. Rodili ste se u dobu u kome ljudi ne znaju šta sve ne znaju i upravo zbog toga se ponašaju kao da sve znaju. Drskost neznanja u opštoj naopakosti polako postaje vrlina, jer su zablude onih koji znaju jednostavno mnogo veće od onih koji ne znaju ništa. Zato vredno učite, ljubi vas deda.

“NOCTE DIEQUE INCUBANDO” odgovorio je čika Njutn na pitanje kako je uspeo. A to vam znači “misleći danju i noću”, te ne nasedajte na izmišljotinu o jabuci koja mu je pala na glavu. Čovek je životinja koja je uspela da prodre u svoju suštinu, da se izbori za parče vremena i komad prostora koji se zovu samoća, te da u njoj neometano razmišlja. Bez redovnog povlačenja u samog sebe ljudski život je puko delovanje, osuđeno na niz nepromišljenosti. Nijedna nauka nije blagorodna kao filozofija, sa slobodom dijaloga, borbom mišljenja i permanentnom sumnjom. I baš zbog toga se danas filozofiranje tumači kao subverzija, a sumnja koja je osnov svake promene kao izdaja. Zato slobodno filozofirajte, moli vas deda.

“PROMENIŠ SE IZ DVA RAZLOGA, ILI SI NAUČIO DOVOLJNO ILI SI PATIO DOVOLJNO“. Život će vas voditi kroz različite faze, a život nije lak, ma koliko vam ja takav želeo. Spoznaćete i patnju, ličnu i sveopštu. Niste birali, ali ste se rodili na poprištu velike dezintegracije i ogromnih gubitaka. Izgubljeni su životi, teritorije, društvene vrednosti, prijateljstva, predstave o svetu i sebi, ideali… Ti gubici izazivaju osećaj krivice jer nismo uspeli da sačuvamo nešto tako dragoceno. Vaša otadžbina tuguje, a da to ne želi da prizna. Zato vi od patnje ne bežite i tuge se ne stidite, jer ćete tako uspeti ono najteže – da se suočite sa sobom, da se u se dobro zagledate „da spoznate samog sebe pa ćete spoznati Univerzum i Bogove“. I tek kada naučite da sudite o sebi moći ćete i o drugima.

“PRVO TREBA SPOZNATI SVE, PA ODBACITI SVE, DA BI NA KRAJU MIRNO OBRAĐIVAO SVOJ VRT” reče jedan čika Volter, sublimirajući nekakvo iskustvo. Koje vremenom donese i mudrost tako što nas rastereti ambicija, oteše stečena znanja, probere prave vrednosti i nauči uživanju u malim stvarima. Zato mili moji preispitujte, tražite nova uočenja i hodite ka očuđenju. Kao što ste vi postali moje.

- Advertisement -

I samo da znate baba je bila bobazna, vikala je što sam sabio celu flašu. Ne kapira ona nas trojicu. Voli vas vaš deka…“

Izvor: Facebook/Dario Rosi

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img