spot_img

Međunarodni dan pismenosti: Šta danas znači biti pismen

Svi znamo za 8. septembar – Međunarodni dan pismenosti. Ali, da li ste se ikada zapitali kako je ovaj dan nastao i šta pismenost uopšte znači u 21. veku?
Nekada je bilo dovoljno da znate da se potpišete i pročitate novine. Danas se svet promenio. Dok slavimo ovaj važan dan, vreme je da pogledamo istini u oči i vidimo gde se Srbija, ali i ostatak sveta, nalaze na ovoj mapi.

Kako je sve počelo?

Sve je počelo u septembru 1965. godine u Teheranu. Na Svetskom kongresu ministara obrazovanja tada je prvi put glasno rečeno: nepismenost je globalni problem.
Već sledeće godine, UNESCO je zvanično proglasio 8. septembar za Međunarodni dan pismenosti. Prvi put je proslavljen 1967. godine. Od tada, svake godine se podsećamo da je pravo na obrazovanje osnovno ljudsko pravo.

Globalna slika: Gde je svet danas?

Iako čovečanstvo napreduje brže nego ikada, svetska statistika nam pokazuje da je pred nama još dug put. Prema zvaničnim podacima koje objavljuje UNESCO Institute for Statistics:
  • 88% odraslih na svetu je pismeno: To znači da globalna stopa pismenosti raste, a kod mladih (od 15 do 24 godine) ona iznosi visokih 93%.
  • 739 miliona ljudi i dalje ne zna da čita i piše: Širom planete stotine miliona odraslih i dalje nema ni najosnovnije veštine pismenosti.
  • Žene su ugroženije: Čak dve trećine (oko 65%) svih nepismenih odraslih osoba na svetu čine žene.
  • Velike regionalne razlike: Dok Evropa i Severna Amerika beleže stopu pismenosti od preko 98%, regioni poput podsaharske Afrike i Južne Azije i dalje imaju najniže procente pismenog stanovništva.

Srbija u brojkama: Klasična nepismenost nestaje

U poređenju sa svetskim prosekom, najnoviji podaci sa popisa stanovništva u Srbiji donose nam veoma dobre vesti. Klasična nepismenost kod nas je svedena na minimum.
Evo ključnih činjenica:
  • Svega 0,63% stanovnika starijih od 10 godina ne zna da čita i piše. To je manje od 38.000 ljudi.
  • Veliki napredak: Pre deset godina, ova stopa je bila znatno viša i iznosila je 1,96%.
  • Ko su nepismeni? Slično kao i u svetu, čak 71% nepismenih kod nas čine žene, a više od polovine njih su starije od 65 godina.
  • Regionalni jaz: Najviše nepismenih živi u Južnoj i Istočnoj Srbiji (1,0%).
Kada govorimo o obrazovanju starijih od 15 godina, više od polovine naših građana (53%) ima završenu srednju školu. Visoko obrazovanje (višu školu ili fakultet) ima 22,4% stanovništva, a zanimljivo je da među diplomcima u Srbiji ima više žena nego muškaraca.

Novi izazov: Digitalna pismenost

Ipak, tradicionalno čitanje i pisanje više nisu jedino merilo. Danas živimo u digitalnom svetu, a tu statistika u Srbiji izgleda malo drugačije. Imamo izražen digitalni jaz:
  • 45,7% građana je potpuno pismeno: Oni bez problema pišu tekstove, računaju u tabelama i surfuju internetom.
  • 29,6% je delimično pismeno: Koriste samo neke od ovih veština.
  • 24,2% je kompjuterski nepismeno: Skoro četvrtina stanovništva u našoj zemlji ne poseduje nijednu digitalnu veštinu.

Pismenost za 21. vek

Biti pismen danas više ne znači samo poznavati azbuku. Savremeno doba zahteva da znamo kako da koristimo tehnologiju, kako da prepoznamo lažne vesti na internetu i kako da kritički razmišljamo.
Tradicionalnu pismenost smo uspešno savladali. Sada je vreme da se, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou, okrenemo digitalnoj i funkcionalnoj pismenosti kako bismo svi spremno koračali kroz moderno doba.
spot_img

Najnovije

Kad kišobran postane glavni junak: razgovor sa Majom Veselinović

Ideja o Kišobranu se, verovali ili ne, posložila jednog letnjeg dana, usred jula, na moru. Kiše nije bilo, a ni oblaka.

Zašto komplimenti ne leče komplekse?

Život bi bio mnogo lakši kada bismo nečiji kompleks niže vrednosti “izlečili” tako što bismo mu rekli da je lep, pametan i vredan ljubavi, a on nam poverovao.

Znakovi da preterujete u ulozi dobrog roditelja

Može li roditelj da bude predobar roditelj? Prerevnostan roditelj? Verujemo da može. I isto tako verujemo da ništa što je pre-pre nije dobro. 

Ko preuzima odgovornost kada porodična firma preraste osnivača?

Ko donosi odluke kada kompanija postane prevelika da bi sve zavisilo od osnivača? Kako naslednik dobija priliku da preuzme odgovornost? I šta se dešava kada članovi porodice imaju različite ideje o tome kuda firma treba da ide? - odgovori će se čuti na Samitu porodičnih biznisa, 25. i 26. novembra 2026. u hotelu Izvor u Aranđelovcu

Da li ste zlatno dete ili crna ovca? Tri toksične vrste odnosa između braće i sestara

U dinamici zlatno dete i crna ovca, jedno dete je porodični miljenik, dok je drugo otpadnik. U dinamici zrelo dete i večito dete, jedno je starmalo dok drugom nije data prilika da sazri.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img