Novak Đoković: Može da se gleda i kao žrtvovanje ili kao da ja živim svoj san

Najbolji u istoriji tenisa o svom životnom putu ka cilju koji je dostigao - Novak Đoković o tome kako je izgledalo njegovo detinjstvo, ali i na koji način on gleda na svoje životne odluke

Novak Đoković je, nakon nedavno osvojenog zlata na Olimpijskim igrama u Parizu, apsolutno potvrdio svoju poziciju u istoriji tenisa i sporta uopšte gde se s pravom smatra za najboljeg ikada. A da li to može postati svako?

Podrška, upornost, ali pre svega cilj i san – to je ono što bi moglo da se smatra preduslovom za veliki uspeh. Iz onoga što Novak Đoković neretko govori kada priča o svom uspehu u tenisu – može se zaključiti da je on imao sve, kao i mnogi drugi, ali je za razliku od njih on ispisao nove stranice istorije tenisa i sporta i velikim slovima urezao svoje ime.

Uvek se nešto žrtvuje, može tako da se gleda. A može da se gleda i tako da ja živim svoj san i ja živim taj cilj.

- Advertisement -

Šta je onda razlika? Koji je to put kojim se stiže do ovako velikog uspeha?

Profesionalni sport sa sobom nosi žrtve, sa čim se slaže i Novak, ali napominje da je to samo jedan ugao gledanja na stvari:

„Uvek se nešto žrtvuje, može tako da se gleda. A može da se gleda i tako da ja živim svoj san i ja živim taj cilj i mi smo nekako u okviru porodice, familije i tog okruženja složili da idemo ka tome i ja sam srećan zato što ja živim to. Opet kažem – sve je ugao gledanja kako ti pristupaš tome. “ – rekao je Đoković.

Foto: Wikimedia.org

Svako ko je postigao veći uspeh u životu može se složiti sa tim da su odluke one koje kroje naš put ka postavljenom cilju. Upravo su brojne odluke koje je morao da donese dovele i Novaka do toga da ne živi život kao svi ostali – što je počelo da se dešava još u osnovnoj školi.

„Ja nisam otišao ni jednom u osnovnoj školi na ekskurziju sa svojim odeljenjem, sa svojim razredom – ni jednom. I to je, u tom trenutku, mene bolelo. Ali s druge strane sam bio zahvalan zato što sam o tome razgovarao u svojoj kući sa roditeljima i shvatio jesam, koliko god, kao mlad, pa onda tinejdžer, pa prolaziš kroz rast i razvoj, hormone i svašta se dešava, da ja najviše od svega želim da se bavim tenisom.“

- Advertisement -

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img