Razumevanje autizma – jer osobe sa autizmom zaslužuju dostojanstven život

Potrebno je da zajednički radimo na tome da osobe sa autizmom imaju dostojanstven život i prilike da budu aktivni članovi društva. Piše: Miloš Vojnović, Master defektolog - nastavnik u  OSŠ "9. maj" Zrenjanin 

Autizam je kompleksan neurorazvojni poremećaj koga karakterišu specifičnosti poremećaja u dva segmenta:

  1. Poremećaj u oblastima socijalne komunikacije 

  2. Stereotipni – repetitvni ponavljajući obrasci

Uzrok za pojavu autizma

Nije poznat jasan uzrok nastanka autizma, ali imamo određene faktore rizika koji mogu biti faktor okidač za sam nastanak, a to su genetski i sredinski faktori. Češće se javlja kod dečaka u odnosu na devojčice.  

- Advertisement -

Kada govorimo o genetskim faktorima mislimo na mutaciju velikog broja gena, dok kada su sredinski činioci u pitanju mislimo na starost roditelja (ne samo majke već i oca), različiti pesticidi, zagađenost vazduha, korišćenje opijata i lekova za vreme trudnoće, različite intrauterine komplikacije kao i komplikacije na samom porođaju poput asfiksije (neadekvatno snadbevanje mozga kiseonikom). Važno je da naglasimo da ukoliko je majka boravila u nekim oblastima gde je zagađen vazduh ne mora nužno da znači da će dobiti dete sa autizmom, već korelacija više činilaca može biti faktor okidač za samu pojavu i nastanak. 

Simptomi autizma i kada se javljaju 

Autizam se obično javlja u ranom detinjstvu u periodu prve tri godine života. Obično između druge i treće godine uočimo odstupanja od tipičnog funkcionisanja ali znak za uzbunu možemo primetiti i u prvim mesecima života. 

Ukoliko primetimo da beba ne reaguje na majčin glas, ne okreće glavu ka izvoru zvuka, ukoliko izostane babling (brbljanje) , izostanak socijalnog osmeha ili ukoliko primetimo da beba ne uspostavlja adekvatan kontakt očima mogu nam biti signali za ,,uzbunu ’’ u najranijem uzrastu. 

Ako dete ne izgovara nijednu reč do 16. meseca života, ne usvaja gestove (ne koristi kažiprst za pokazivanje), ima motorne manirizme (lepršanje rukama, uvrtanje ruku ili prstiju, ljuljanje..), repetitivno koristi igračke (vrti točkove automobila, fokusiran je i opednut detaljima igračke a ne na njenu funkciju) ili pokazuje senzornu preosetljivost trebalo bi da se roditelji obrate stručnjacima kako bi se uradila kompletna procena. 

Rana intervencija – pomoć stručnjaka

Prvih pet godina defektolozi obično nazivaju „zlatnim“ periodom razvoja. Neuroplastičnost mozga je u tom periodu najveća (mozak je najpodložniji promenama i izmenama). 

- Advertisement -

Tri bazična cilja rane intervencije su: 

  • Smanjivanje težine simptoma,
  • Unapređivanje socijalnih i komunikatifnih veština kroz postizanje što većeg stepena nezavisnosti i
  • Osnaživanje roditelja. 

Roditelji su izuzetno važna karika i spona između deteta i stručnih lica koji su tu da pomognu detetu. Važno je istaći da defektolog nije babaroga već stručno lice koje uvek radi u najboljem interesu deteta. Roditelji nema potrebe da se stide da dovedu dete defektologu i logopedu već bi trebalo da iskoriste ponuđene resurse na najbolji način.

autizam porodica
Foto: Freepik

ODRASLE OSOBE SA AUTIZMOM 

Autizam nije bolest već stanje i shodno tome dete koje ima autizam odrašće u osobu sa autizmom. 

Dok su uključeni u proces obrazovanja i vaspitanja oni su vidljivi. Onoga trenutka kad izađu i završe proces obrazovanja postaju totalno nevidljivi za svoju društvenu zajednicu i tada nastaju problemi u njihovom funkcionisanju.


Pročitajte i: Šta je digitalni autizam i da li se leči?


Rešenja stoje u razvijanju sistema i usluge podrške odraslim licima na kojima bi društvo i država trebalo da porade. Zatvaranje u institucije nije rešenje, domski smeštaj i svoja „četiri zida“, takođe. 

Dnevni boravci, predah centri za roditelje i decu, stanovanje uz podršku samo su neki od usluga koje mogu da koriste „privilegovane“ osobe koje su imale tu sreću da se rode i žive u velikim gradovima, dok u manjim gradovima i selima ovakav tretman u potpunosti  izostaje. 

- Advertisement -

Trenutno su i takve usluge ograničene ili ih nema dovoljno, što dovodi do toga da porodice same snose ogroman teret brige. 

Zakon roditelj – negovatelj već deceniju stoji u mestu i stvara bojazan kod roditelja da i ako se usvoji oni mogu potencijalno ostati uskraćeni za tuđu negu i pomoć što ne sme da se desi i dozvoli. 

Potrebno je da zajednički radimo na tome da osobe sa autizmom imaju dostojanstven život i prilike da budu aktivni članovi društva. 

Autor: Miloš Vojnović, Master defektolog – nastavnik u  OSŠ „9. maj“ Zrenjanin 

spot_img

Najnovije

Psihološkinja objasnila – zašto nije dobro da dete uvek bude poslušno

Roditelji žele da deca budu poslušna, ali to nije dobro - psihološkinja upozorila na tihu i skrivenu opasnost

Poremećaj protivljenja i prkosa kod dece (ODD) – kako prepoznati da postoji problem

Opozicioni prkosni poremećaj (engl. oppositional defiant disorder = ODD) je termin koji se koristi za decu i adolescente koja pokazuju ponavljajući obrazac prkosnog i negativnog ponašanja prema ljudima

Dobre vesti za roditelje trojki, četvorki, petorki, šestorki i duplih blizanaca: Stiže stalna novčana pomoć

Evo šta vam je potrebno od dokumenata i gde se podnose kako biste ostvarili pravo na ovu pomoć

Volite pečeno kestenje? Evo saveta kako da ih pripremite kod kuće

Kesteni vrući, vrući... S nestrpljenjem smo dočekali sezonu omiljenih šumskih plodova – kestena!

Kako da ZAISTA steknete poštovanje svoje dece? Svaki roditelj tome teži

Deca će vas poštovati tek kad naučite ovu moćnu rečenicu - jednostavna je, a menja sve

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img