Bez straha u školske klupe: Kako izgleda testiranje za upis u prvi razred i šta roditelji treba da znaju

Za mnoge porodice, upis u prvi razred predstavlja emotivan i važan trenutak, ali i izazov pun pitanja, neizvesnosti i često – stresa.

Školske ustanove širom Srbije već sprovode procenu spremnosti budućih đaka prvaka. Iako mnogi roditelji testiranje doživljavaju kao ispit koji dete mora da „položi“, pedagozi poručuju – razloga za brigu nema. 

U razgovoru za Euronews Srbija, pedagoškinja Osnovne škole “Gornja Varoš”, Nataša Kokić, kaže da sam dolazak budućih prvaka u školu često izaziva uzbuđenje kod dece, ali i roditelja. Testiranje ne počinje odmah zadacima, kako kaže,  prvi korak je opuštanje deteta i upoznavanje sa okruženjem.

- Advertisement -

“Na početku decu treba malo opustiti, osloboditi, pa im najčešće dajemo da crtaju svoju porodicu. Za to vreme razgovaramo sa njihovim roditeljima o razvoju deteta – kako je to teklo od samog rođenja pa sve do sadašnjeg trenutka“, objašnjava Kokić.


Pročitajte i: Frka zvana ŠKOLA: Šta moje dete treba da zna pred polazak u prvi razred?


Nakon uvodnog razgovora, roditelji izlaze iz prostorije, a dete ostaje sa psihologom ili pedagogom. Tada počinje procena spremnosti za školu.

Zapravo, testiranje jeste jedna procena sposobnosti dece, odnosno spremnosti deteta za polazak u školu, i ona podrazumeva neku procenu kognitivnih sposobnosti, govorno-jezičkog razvoja, kao i negde socijalnih i emocionalnih veština koje je dete postiglo do datog trenutka“, kaže ona.

Foto: Canva

Test ne može da se “padne”

Jedan od čestih strahova roditelja je – šta ako dete ne prođe testiranje? Međutim, Kokić ističe da testiranje nije prepreka, već alat za razumevanje deteta.

“Test ne može da se padne. Najvažnije je da roditelji budu opušteni i da relaksiraju svoje dete. Da ih ne plaše, da im ne govore da je to test, nego da je to jedan razgovor sa psihologom, pedagogom, nekada i učiteljima“, savetuje Kokić.

Cilj razgovora sa detetom jeste da se utvrdi koliko je ono spremno da odgovori na izazove koje škola donosi, i gde eventualno postoji potreba za dodatnom podrškom ili praćenjem.

- Advertisement -

Pročitajte i: Šta dete treba da zna za upis u prvi razred? – odgovor stručnjaka


Kokić ističe da je najvažnije deci predstaviti školu kao pozitivno i prijatno mesto.

“Da im pozitivno govore o svemu onome što ih čeka – da će u školi steći nove drugare, da će i dalje biti igre, da će moći da rastu uz učenje“, navodi.

Jedna od ključnih preporuka jeste i kvalitetno vreme s decom, posebno bez ekrana i digitalnih uređaja.

“Što više vremena da provode sa svojom decom, u razgovoru, u igri, ako može na otvorenom. Fizičke aktivnosti i čitanje mnogo znače, jer primetili smo da digitalni uređaji utiču na pažnju i razvoj govora“, upozorava.

Kako dodaje, u Osnovnoj školi “Gornja Varoš” već je upisano oko 96 prvaka, a testiranje se sprovodi u zakazanim terminima. Do sada je testirano više od 80 dece, a testiranja se, kako kažu iz škole, nastavljaju tokom maja i završavaju se krajem meseca.

“Za decu koja su objektivno bila sprečena, postoji mogućnost testiranja i tokom leta”, kaže Kokić.

- Advertisement -

Izvor: Euronews

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img