spot_img
spot_img

Bez straha u školske klupe: Kako izgleda testiranje za upis u prvi razred i šta roditelji treba da znaju

Za mnoge porodice, upis u prvi razred predstavlja emotivan i važan trenutak, ali i izazov pun pitanja, neizvesnosti i često – stresa.

Iako mnogi roditelji testiranje doživljavaju kao ispit koji dete mora da „položi“, pedagozi poručuju – razloga za brigu nema. 

U razgovoru za Euronews Srbija, pedagoškinja Osnovne škole “Gornja Varoš”, Nataša Kokić, kaže da sam dolazak budućih prvaka u školu često izaziva uzbuđenje kod dece, ali i roditelja. Testiranje ne počinje odmah zadacima, kako kaže,  prvi korak je opuštanje deteta i upoznavanje sa okruženjem.

- Advertisement -

“Na početku decu treba malo opustiti, osloboditi, pa im najčešće dajemo da crtaju svoju porodicu. Za to vreme razgovaramo sa njihovim roditeljima o razvoju deteta – kako je to teklo od samog rođenja pa sve do sadašnjeg trenutka“, objašnjava Kokić.


Pročitajte i: Frka zvana ŠKOLA: Šta moje dete treba da zna pred polazak u prvi razred?


Nakon uvodnog razgovora, roditelji izlaze iz prostorije, a dete ostaje sa psihologom ili pedagogom. Tada počinje procena spremnosti za školu.

Zapravo, testiranje jeste jedna procena sposobnosti dece, odnosno spremnosti deteta za polazak u školu, i ona podrazumeva neku procenu kognitivnih sposobnosti, govorno-jezičkog razvoja, kao i negde socijalnih i emocionalnih veština koje je dete postiglo do datog trenutka“, kaže ona.

Foto: Canva

Test ne može da se “padne”

Jedan od čestih strahova roditelja je – šta ako dete ne prođe testiranje? Međutim, Kokić ističe da testiranje nije prepreka, već alat za razumevanje deteta.

“Test ne može da se padne. Najvažnije je da roditelji budu opušteni i da relaksiraju svoje dete. Da ih ne plaše, da im ne govore da je to test, nego da je to jedan razgovor sa psihologom, pedagogom, nekada i učiteljima“, savetuje Kokić.

Cilj razgovora sa detetom jeste da se utvrdi koliko je ono spremno da odgovori na izazove koje škola donosi, i gde eventualno postoji potreba za dodatnom podrškom ili praćenjem.

- Advertisement -

Pročitajte i: Šta dete treba da zna za upis u prvi razred? – odgovor stručnjaka


Kokić ističe da je najvažnije deci predstaviti školu kao pozitivno i prijatno mesto.

“Da im pozitivno govore o svemu onome što ih čeka – da će u školi steći nove drugare, da će i dalje biti igre, da će moći da rastu uz učenje“, navodi.

Jedna od ključnih preporuka jeste i kvalitetno vreme s decom, posebno bez ekrana i digitalnih uređaja.

“Što više vremena da provode sa svojom decom, u razgovoru, u igri, ako može na otvorenom. Fizičke aktivnosti i čitanje mnogo znače, jer primetili smo da digitalni uređaji utiču na pažnju i razvoj govora“, upozorava.

Kako dodaje, u Osnovnoj školi “Gornja Varoš” već je upisano oko 96 prvaka, a testiranje se sprovodi u zakazanim terminima. Do sada je testirano više od 80 dece, a testiranja se, kako kažu iz škole, nastavljaju tokom maja i završavaju se krajem meseca.

“Za decu koja su objektivno bila sprečena, postoji mogućnost testiranja i tokom leta”, kaže Kokić.

- Advertisement -

Izvor: Euronews

spot_img
spot_img

Najnovije

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Završni ispit za osmake koji nisu polagali u junu, od 17. do 19. avgusta

Učenici osmog razreda osnovnih škola, koji iz različitih opravdanih razloga nisu polagali završni ispit u junskom roku, moći će da polažu testove od 17. do 19. avgusta, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

Ljudi koji su se osećali voljeno imali su roditelje koji su radili ove tri stvari

Često su upravo svakodnevne, naizgled male stvari, ono što dete pamti i što kasnije oblikuje njegovo samopouzdanje, osećaj sopstvene vrednosti i način na koji gradi odnose sa drugima.

BACK TO SCHOOL UZ UNICREDIT BANKU – PAMETNO PLANIRAJ POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE

Od školskog pribora i rančeva do računara i uređenja prostora za učenje, pripreme za povratak u školske klupe često zahtevaju pažljivo planiranje budžeta.

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img