Pet svakodnevnih navika koje podstiču dečji emocionalni razvoj i intelekt

Razvoj dečjeg mozga ne zavisi samo od školskog uspeha. Ključ je u svakodnevnim aktivnostima koje podstiču maštu, razumevanje emocija i sposobnost rešavanja problema.

Dečja psihološkinja Šveta Gandi ističe da male, ali dosledne navike mogu snažno uticati na kognitivni i emocionalni rast deteta.

U nastavku je istaknuto pet jednostavnih načina na koje roditelji mogu podržati razvoj dečjeg mozga, prenosi Times of India.

- Advertisement -

Podstaknite maštu pričanjem priča

Čitanje priča za laku noć nije samo prijatna večernja rutina, već i moćno sredstvo za razvoj jezika i mašte. Dok čitate, zastanite i razgovarajte o likovima i događajima, prenosi Index.hr.

Pitajte dete: „Šta misliš, šta će se dogoditi dalje?“ ili „Kako bi se ti osećao/la u toj situaciji?“. Takva pitanja podstiču dublje razmišljanje, obogaćuju rečnik i razvijaju sposobnost razumevanja složenijih ideja.

Dozvolite im slobodnu igru

Slobodna, nestrukturisana igra važna je za dečji intelektualni i emocionalni razvoj. Kada deca sama odlučuju kako će se igrati, razvijaju kreativnost, logičko razmišljanje i veštine donošenja odluka.


Prezaštićujući roditelji ne štite dete od sveta, nego štite sebe od osećaja krivice i straha


Pravljenje kula od kockica, izmišljanje priča ili smišljanje sopstvenih pravila igre uči ih nezavisnosti i jača samopouzdanje.

Šveta Gandi napominje da „davanje deci prostora da sama vode svoju igru podstiče radoznalost i fleksibilnost u razmišljanju“.

Ojačajte pamćenje aktivnostima koje uključuju ruke

Fine motoričke aktivnosti poput oblikovanja gline, nizanja perlica ili slikanja nisu samo zabavne – one podstiču koncentraciju, koordinaciju i pamćenje.

- Advertisement -

„Rad prstima“ aktivira delove mozga odgovorne za planiranje i izvršavanje zadataka, što pomaže detetu u učenju i pisanju. Uključivanje različitih tekstura i oblika dodatno stimuliše čula i doprinosi razvoju senzorne svesti.

Foto: Canva

Razgovarajte o osećanjima

Učenje o emocijama jednako je važno kao i učenje o brojevima ili slovima. Kada roditelji imenuju emocije, na primer: „Vidim da si frustriran/a“, i ohrabruju dete da govori o svojim osećanjima, pomažu mu da razvije emocionalnu inteligenciju.

Deca koja razumeju svoja osećanja lakše se smiruju, bolje komuniciraju i empatičnija su prema drugima. Gandi ističe da takva deca „lakše rešavaju sukobe i grade dublje odnose“.

Učite ih smirenosti i samokontroli

Čak i mala deca mogu da nauče osnovne tehnike svesnosti. Jednostavne vežbe disanja, zatvaranje očiju na nekoliko minuta ili posmatranje okoline u tišini pomažu im da razviju unutrašnji mir.


Kako se menja dečije poimanje sigurnosti tokom odrastanja (do uzrasta od 10 godina)


Redovno praktikovanje ovih vežbi može poboljšati koncentraciju, smanjiti stres i ojačati emocionalnu stabilnost. Dovoljno je svega nekoliko minuta dnevno da se stvore zdrave navike koje će koristiti ceo život.

Dečji mozak raste kroz iskustva, a ne samo kroz učenje napamet. Kada roditelji pokazuju interesovanje, strpljenje i podršku, stvaraju okruženje u kojem dete prirodno razvija radoznalost, empatiju i samopouzdanje.

- Advertisement -

Izvor: N1

spot_img

Najnovije

Šećerlema – bajka o hrabroj devojčici, ispisana ljubavlju

Ova bajka se ne odvija kao sve druge bajke - nekada davno. Ova bajka nema za glavne junake prinčeve i princeze.

Dva zdrava izbora i jedan koji vodi u ludilo: Gabor Mate o granicama u odnosima i porodičnoj toksičnosti

Šta zaista znači postaviti zdrave granice u odnosima — čak i kada je reč o najbližima? Gabor Mate jasno razdvaja dva zdrava, racionalna izbora od jednog destruktivnog, u koji mnoge porodice nesvesno upadaju.

Da li dete može da dobije dijabetes od mnogo slatkiša?

Ovaj roditeljski strah je razumljiv — dijabetes je ozbiljna hronična bolest koju danas ima sve više ljudi, uključujući i decu. Međutim, važno je razlikovati dve vrste dijabetesa i njihov uzrok.

Dijabetes kod dece – uzroci i lečenje

Kada se priča o šećernoj bolesti većina prvo pomisli na bake i deke, ali kao i većina bolesti koje ne biraju uzrast, dijabetes se javlja i kod dece.

Danas je svetski dan borbe protiv dijabetesa

Diabetes mellitus se ubraja među najčešća endokrinološka oboljenja, a posledica je modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost, fizička neaktivnost i stres.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img