Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Zajednica je u to vreme igrala snažnu ulogu, komšije su se poznavale i međusobno pomagale. Deca su se igrala napolju, u dvorištima, na ulicama i u prirodi. Imala su mnogo slobode za igru na otvorenom.

Popularne igre bile su fudbal, žmurke, lastiš, školice i razne igre s loptom. Društvene igre i čitanje knjiga takođe su bili vrlo rašireni. Bioskop i pozorište bili su dostupni i omiljeni oblici zabave. Tako piše slovenački Metropolitan o vremenu unazad 35 i više godina.

- Advertisement -

Montesori učenje: Životne veštine donose samopouzdanje i ispunjenje


U prošlosti su i deca bila drukčije pripremana za život, pa se čini da su tada mnogi pojedinci imali određene veštine koje bi i danas bile vrlo korisne, ali su nažalost izgubljene. S tehnološkim napretkom i promenom načina života današnja deca više ne usvajaju one koje su nekada bile potpuno samorazumljive. To se posebno odnosi na njih tri.

Praktične veštine

U Jugoslaviji su deca bila mnogo veštija u praktičnim znanjima koja su im koristila tokom čitavog života: šivenje, pletenje, vez, kuvanje, rad u poljoprivredi, popravljanje elektronskih uređaja i obavljanje kućnih poslova. Do ulaska u odraslo doba posedovala su širok spektar znanja koji im je omogućavao da se bolje brinu o sebi.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Detinjarije (@detinjarije)

Komunikacija

Pre pojave digitalnih uređaja deca su provodila mnogo više vremena u društvu drugih ljudi. Na taj način učila su da razgovaraju sa svojim vršnjacima uživo, ali i sa starijima i mlađima. Čak su i deca koja su bila introvertnija obično bila sposobna da priđu drugima i uspostave kontakt.

Popravljanje stvari

U današnjem društvu potrošačkog tipa uobičajeno je da, kada se nešto pokvari, kupimo novu stvar. U prošlosti nije bilo tako. Deca u Jugoslaviji znala su da popravljaju igračke, odeću, obuću, pa čak i nameštaj ili kućne aparate. Kada bi se nešto pokvarilo ili oštetilo, popravka se podrazumevala.

Izvor: N1

spot_img

Najnovije

Počinje letnji raspust za osnovce

Za učenike osnovnih škola u Srbiji danas je poslednji nastavni dan u školskoj 2025/2026. godini. Đaci od prvog do sedmog razreda odlaze na letnji raspust, dok osmake već naredne sedmice očekuje polaganje završnog ispita i upis u srednje škole.

Stanković: Završni ispit polaže više od 64.000 osmaka, ima mesta u srednjim školama

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da će završni ispit za upis u srednje škole polagati više od 64.000 učenika i naveo da će biti mesta da se svi upišu, ali da je za pojedine škole veliko interesovanje i da na jedno mesto konkuriše čak 10 učenika.

Koje države u Evropi nude besplatne obroke za svoje učenike i kako ovo utiče na njihovo ponašanje u učionici?

Širom Evrope, trenutno se vode rasprave o kvalitetu obrazovanja, mentalnom zdravlju dece i porastu siromaštva, novo istraživanje pokazuje da jedno jednostavno rešenje ima mnogo bolji efekat nego što se ranije mislilo.

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img