Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Zajednica je u to vreme igrala snažnu ulogu, komšije su se poznavale i međusobno pomagale. Deca su se igrala napolju, u dvorištima, na ulicama i u prirodi. Imala su mnogo slobode za igru na otvorenom.

Popularne igre bile su fudbal, žmurke, lastiš, školice i razne igre s loptom. Društvene igre i čitanje knjiga takođe su bili vrlo rašireni. Bioskop i pozorište bili su dostupni i omiljeni oblici zabave. Tako piše slovenački Metropolitan o vremenu unazad 35 i više godina.

- Advertisement -

Montesori učenje: Životne veštine donose samopouzdanje i ispunjenje


U prošlosti su i deca bila drukčije pripremana za život, pa se čini da su tada mnogi pojedinci imali određene veštine koje bi i danas bile vrlo korisne, ali su nažalost izgubljene. S tehnološkim napretkom i promenom načina života današnja deca više ne usvajaju one koje su nekada bile potpuno samorazumljive. To se posebno odnosi na njih tri.

Praktične veštine

U Jugoslaviji su deca bila mnogo veštija u praktičnim znanjima koja su im koristila tokom čitavog života: šivenje, pletenje, vez, kuvanje, rad u poljoprivredi, popravljanje elektronskih uređaja i obavljanje kućnih poslova. Do ulaska u odraslo doba posedovala su širok spektar znanja koji im je omogućavao da se bolje brinu o sebi.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Detinjarije (@detinjarije)

Komunikacija

Pre pojave digitalnih uređaja deca su provodila mnogo više vremena u društvu drugih ljudi. Na taj način učila su da razgovaraju sa svojim vršnjacima uživo, ali i sa starijima i mlađima. Čak su i deca koja su bila introvertnija obično bila sposobna da priđu drugima i uspostave kontakt.

Popravljanje stvari

U današnjem društvu potrošačkog tipa uobičajeno je da, kada se nešto pokvari, kupimo novu stvar. U prošlosti nije bilo tako. Deca u Jugoslaviji znala su da popravljaju igračke, odeću, obuću, pa čak i nameštaj ili kućne aparate. Kada bi se nešto pokvarilo ili oštetilo, popravka se podrazumevala.

Izvor: N1

spot_img

Najnovije

Zlatibor domaćin 10. jubilarne Regionalne nastavničke konferencije

Četvorodnevni akreditovani stručni skup okuplja vaspitače, ulitelje, nastavnike, stručne saradnike, direktore, vrtićke i školske timove i obrazovne lidere iz regiona.

Zašto svi imamo „stolicu za odeću“ i šta ta navika zapravo govori o nama

Najčešće je to stolica u spavaćoj sobi, ali može biti i klupa, komoda, sobni bicikl ili bilo koja ravna površina koja „trpi“ slojeve odeće iz dana u dan.

5 medalja na Nordijsko-Baltičkoj olimpijadi iz fizike za učenike Matematičke gimnazije

Najveći uspeh učenika Matematičke gimnazije na Nordijsko-Baltičkoj olimpijadi do sada

Mama i četiri šampiona – porodica sa više od 300 medalja

Porodica Hadži Purić ima četiri đaka i četiri takmičara. I ne zna se koji je uspešniji. Majka, arhitekta sajber odbrane na Matematičkom fakultetu, kaže da joj IT pomaže da organizuje decu, a da su deca odabrala one oblasti za koje ona nije stručnjak.

Fizičko kažnjavanje dece – loša praksa ili prihvatljiv vaspitni model

Naime, mnoge generacije odrastale su uz geslo "batina je iz raja izašla". U društvu je, makar do nedavno, uvreženo bilo mišljenje da fizička kazna ima pozitivne efekte u procesu formiranja ličnosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img