Povedite decu na izložbu „Crno i belo – priča o čokoladi“

Posle izložbe Zeleno i crno – priča o čaju (2010–2011), Prirodnjački muzej svojom novom izložbom ponovo govori o saradnji čoveka i prirode. Ovoga puta je to čokolada u kojoj uživaju milioni ljudi širom sveta, a koju nam daruje kakaovac, drvo poreklom iz tropskih i suptropskih predela Amerike.   U Galeriji Prirodnjačkog muzeja (Mali Kalemegdan 5) […]

Posle izložbe Zeleno i crno – priča o čaju (2010–2011), Prirodnjački muzej svojom novom izložbom ponovo govori o saradnji čoveka i prirode. Ovoga puta je to čokolada u kojoj uživaju milioni ljudi širom sveta, a koju nam daruje kakaovac, drvo poreklom iz tropskih i suptropskih predela Amerike.

 

U Galeriji Prirodnjačkog muzeja (Mali Kalemegdan 5) od 24. decembra (18.00) biće otvorena izložba „Crno i belo – priča o čokoladi“.

- Advertisement -

SEDMO PIĆE

U svojoj knjizi: Istorija sveta u 6 pića (pivo, vino, žestoka pića, kafa, čaj, koka-kola) Tom Stendidž je nekako propustio da „pogleda preko“, u Srednju Ameriku, gde je čokoladni napitak hiljadama godina bio civilizacijski izraz i simbol.

Više od 3000 godina čokolada, piće namenjeno bogovima, i privilegija kraljeva i velikodostojnika, bila je obavezni deo rituala i ceremonija kod srednjeameričkih naroda. O važnosti koju su čokoladi pridavali Maje i Asteci govori i veoma razvijena terminologija za pojedine tipove napitka, a imali su i poseban glagol za ispijanje čokolade u društvu, čokolaj.

Evropljani su u početku pili čokoladu sličnu astečkoj, napravljenu od samlevenih semenki kakaovca i vode i sa bogatom penom. Ovakva čokolada je za njihov ukus bila jaka, gorka i masna, a ni u peni nisu mnogo uživali. Vremenom je promenila ukus, oblik, teksturu i kvalitet, postala vrlo značajni komercijalni proizvod i deo svakodnevnog života, ali i inspiracija ili tema u književnosti, muzici, filmu.

Na izložbi ćete saznati: gde je pronađena najstarija čokolada na svetu, kako je izgledala čokolada Maja i Asteka, koju je ulogu imala u životu srednjeameričkih naroda; kako je kroz istoriju, različite civilizacije i drevne kulture, uz pomoć industrijskog razvoja i komercijalnih zahteva nastajala savremena čokolada. Saznaćete šta je praslina a šta pralina, kada je i ko vodio čokoladni rat, gde se nalazi Akademija čokolade, i gde postoji čokoladno ropstvo. Videćete pribor i posude za čokoladu kakve su koristili Maje i Asteci, prvu „u ustima topivu“ čokoladu, rodonačelnicu svih savremenih čokolada napravljenu davne 1879, prvu kutiju za praline kreiranu pre skoro sto godina, prvu čokoladu sa naših prostora, i još mnogo drugih zanimljivih, primamljivih i ukusnih eksponata.

Radno vreme je od 10.00 do 18.00, ponedeljkom je galerija zatvorena. Galerija je dostupna za osobe sa posebnim potrebama.

- Advertisement -

Ulaznice su besplatne za decu do sedam godina, osobe s posebnim potrebama i njihove pratioce, studente (uz indeks). Pojedinačna ulaznica košta 100 dinara, porodična – 200 dinara, a penzioneri plaćaju 50 dinara. Ulaz za sve je slobodan četvrtkom od 10.00 do 20.00. Najave grupnih poseta: 3284-317. Izložba traje do aprila 2014. godine.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img