„Roditeljski telefon”: Kako da smirimo nemirnog mališana?

Već četiri meseca dileme mama i tata, ali i baka i deka, rešavaju stručnjaci roditeljske telefonske linije. Nekad zovu samo da provere svoje vaspitne stavove. Najčešće pitaju kako da “čitaju” svoju decu

DA li je normalno da devojčica od četiri godine nešto zna ili ne zna da uradi, ili da li je normalno da sedamnaestogodišnjak celu noć provede van kuće? Ovo su samo neka od pitanja koja mame i tate postavljaju savetnicima “Roditeljske linije”. Za četiri meseca otkad je otvorena, ovde je odgovor dat na više od 400 pitanja.

Ponekad roditelji zovu samo da provere svoje vaspitne stavove. Interesantan je, recimo, poziv majke koja je pričala o problemima svog deteta, a na pitanje “koliko godina ima vaše dete”, odgovorila – 33.

- Advertisement -

Rukovodilac “Roditeljskog telefona” Željka Burgund objašnjava da je servis namenjen prevashodno roditeljima dece i mladih do odraslog doba, ali da svakako saslušaju i sve druge mame i tate, podsete ih na to da imaju pored sebe odrasle ljude i daju im smernice. Najčešće se, kaže ona, javljaju mame, ali značajan broj poziva stiže i od baka i deka koji su uglavnom ili zabrinuti za unuke ili imaju primedbe na to kako njihova deca vaspitavaju svoju decu.

– Te primedbe, čini nam se, ne predstavljaju generacijski jaz ili razlike u nekadašnjem i sadašnjem načinu vaspitanja, već se pre odnose na veliku zabrinutost zbog prezauzetosti njihove dece i procene da unuci nemaju adekvatne vaspitne uzore i podršku u sopstvenim roditeljima – kaže Željka Burgund.

Najčešća pitanja su u vezi s ponašanjem dece koja roditelji ne znaju kako da “čitaju” ili, pak, kako da na njih odgovore. Kod mlađih su to mahom buntovna ponašanja u najranijem uzrastu – bacanje po podu, vrištanje, insistiranje na zadovoljavanju potreba odmah i sada, iznenadna noćna mokrenja i slično. Kod dece u školskom uzrastu – bežanje sa časova, značaj vršnjačke grupe, nezainteresovanost za gradivo, naizgled gubljenje već uspostavljenih navika.

– Roditelji ponekad nisu sigurni da je njihov odgovor na ponašanje dece odgovarajući, pa žele da to provere – objašnjava Željka Burgund. – Smatraju da su ili prestrogi ili “predemokratski”, ili da sve što urade daje kontraefekat. Takođe se javljaju pitanja u vezi s porodičnim ili partnerskim konfliktima i razvodom, kao i kako to deca doživljavaju i kako da se roditelji postave u takvim situacijama.

Jedan od najtežih razgovora za savetnike “Roditeljske linije” bio je poziv roditelja kojeg fizički, emocionalno i ekonomski iscrpljuje i zlostavlja adolescent, zavisnik od droge. Savetodavni razgovor u takvim slučajevima, ističe naša sagovornica, pored iskazane empatije koja je sagovorniku neophodna, prevashodno uključuje direktnost u preporukama, kao i upućivanje na druge institucije sistema kao što su specijalizovane zdravstvene institucije, policija i centar za socijalni rad.

BESPLATNO I ANONIMNO

- Advertisement -

Usluga roditeljskog telefona je besplatna, anonimna i poverljiva, bez obaveze da se razgovor zakaže, da se daju bilo kakvi podaci ili čeka na red, samo treba okrenuti broj 0800-007-000. Ono na šta se ozbiljno reaguje u smislu direktivnog saveta i dalje procedure su sve sumnje ili sve prijave nasilja, bilo porodičnog, bilo nasilja nad decom.
Kod adolescenata su karakteristični naglo otuđenje, otpor autoritetu, eksperimentisanje sa cigaretama i alkoholom, a kod devojčica i problemi sa ishranom, seksualnost i sl.

RADI 25 SAVETNIKA

Na „roditeljskom telefonu“ radi 25 savetnika, uz podršku dva supervizora i koordinatora programa, svakog dana od 17 do 20 časova. Savetnici su iskusni stručnjaci humanističkih nauka (psiholozi, pedagozi, socijalni radnici), koji za ovu uslugu prolaze poseban oblik pripreme i treninga za telefonsko direktivno savetovanje.

Izvor: Novosti

spot_img

Najnovije

Nasilje se i dalje normalizuje u sportu: 77% prijavljenih negativnih iskustava čine vikanje, vređanje i ponižavanje dece

Kada disciplina prestaje da bude vaspitna metoda, a postaje nasilje? Na to pitanje odgovara istraživanje koje je uradila prof dr Jovana Škorić, a koje otkriva zabrinjavajuću svakodnevicu mnogih mladih sportista u Srbiji

Stiže najduži dan u godini – kada tačno počinje leto?

Prvog dana leta dnevno svetlo u Beogradu trajaće čak 15 sati i 36 minuta: sunce izlazi u 4.53, a zalazi u 20.27.

Izrečena presuda: Vladimiru Kecmanoviću 14 i po godina zatvora, Miljani Kecmanović skoro tri godine

Viši sud u Beogradu osudio je Vladimira Kecmanovića na kaznu zatvora 14 godina i 6 meseci, a Miljanu Kecmanović na dve godine i 11 meseci zatvora.

Roditelji su danas „helikopteri“ – deci treba oslonac, ne stalni nadzor

Istraživanja pokazuju da deca koja su odrastala tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka nisu postala stabilniji ljudi zato što su imala bolje roditelje ili kvalitetnije obrazovanje, već zato što su mnogo ranije naučila da se nose sa problemima, međusobnim sukobima i dosadom.

Fudbalski savez Srbije i UEFA lansiraju slikovnicu „Loptoslav u misiji spasimo fudbal“: Kako se grade kapiteni budućnosti

Namenjena deci uzrasta od 5 do 10 godina, ova knjiga vodi najmlađe čitaoce kroz uzbudljivu avanturu u kojoj sestri i bratu Kasji i Martinu u pomoć stiže Loptoslav, mudri čuvar tajni fer-pleja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img