Nastavnica iz Niša najmaštovitija na svetu

Ana Živković, nastavnica engleskog jezika u OŠ „Čegar”, izabrana za najboljeg predavača na „Majkrosoftovoj” konferenciji u Torontu na kojoj je učestvovalo 300 nastavnika iz 83 zemlje

Autor: J. Popadić

Svaki čas engleskog za učenike Osnovne škole „Čegar” u Nišu predstavlja novu avanturu. Zahvaljujući nastavnici engleskog Ani Živković, ovi đaci su išli u virtuelni obilazak američkog nacionalnog parka Jelouston. Kustos Muzeja Drugog svetskog rata u Nju Orleansu preko „skajpa” im je prikazao najvažnije postavke, a videli su i životinje u lisabonskom Zoološkom vrtu.

- Advertisement -

Baš zbog toga, Ana Živković je izabrana za najmaštovitijeg predavača na „Majkrosoftovoj” konferenciji „Global edukejšn eksčejndž” (Global Education Exchange), održanoj u Torontu, kojoj je prisustvovalo 300 nastavnika iz 83 zemlje.

Među učesnicima konferencije u Torontu bila je i Svetlana Radlovački, nastavnica programiranja u Školskom centru „Nikola Tesla” u Vršcu, prošlogodišnji dobitnik Svetosavske nagrade za doprinos kvalitetnom obrazovanju i vaspitanju. Na konferenciji u Torontu predstavila je aktivnost tokom koje učenici primenom programiranja izrađuju različite interesantne uređaje kojima upravljaju preko računara ili mobilnih telefona

Nju je, kao i nastavnicu Anu Živković, Majkrosoft” izabrao da predstavljaju Srbiju na skupu u Kanadi, jer je reč o predavačima sa dugogodišnjom praksom korišćenja inovacija u nastavi.

U razgovoru za naš list Ana Živković ističe da je svojom prezentacijom pokušala da motiviše kolege da im časovi budu kreativniji, a deca zainteresovanija.

– Nastavnici širom sveta, osim retkih srećnika, bore se sa nedostatkom prostora, slabo opremljenim učionicama, ograničenim ili nepostojećim pristupom internetu. Možemo da sedimo i da se žalimo zbog loših uslova rada ili da osmislimo aktivnost koja će nam pomoći da uključimo decu u nastavu. Profesori uvek daju primer svojim učenicima, tako da ih moramo podsticati da nikada ne odustaju, i da istraju u želji da nauče i postignu više u životu – objašnjava naša sagovornica.

U školi u kojoj Ana radi internet postoji u samo dve učionice, ali to je nije sprečilo da omogući učenicima da razgovaraju sa Fabijanom Kustoom, unukom Žaka Kustoa, koji se u tom trenutku nalazio u podvodnoj laboratoriji na dnu Atlantskog okeana. Nekoliko proteklih meseci Ana je pokušavala da pronađe astronauta koji bi bio voljan da porazgovara sa najmlađim Nišlijama.

- Advertisement -

U ove aktivnosti ona polako uključuje i ostale kolege iz škole, pogotovo nastavnike drugih jezika. Nakon što obrade lekciju iz geografije, biologije ili istorije, Ana se, preko „skajpa”, povezuje sa nekom drugom školom pa deca na engleskom razgovaraju sa vršnjacima o gradivu koje su savladali. Naša sagovornica ističe da postoji „Majkrosoftova” baza institucija koje žele da se uključe u ovu vrstu programa. Tako se svaka škola može povezati sa nekom od obrazovnih ili naučnih institucija iz celog sveta. Neophodni su im samo jedan računar, veza sa internetom i dobra volja.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img