Koliko su važne slikovnice za detinjstvo

Roditelji često biraju slikovnice po dužini teksta ili po sopstvenom ukusu, ne uzimajući u obzir želje dece i smatrajući da oni najbolje znaju šta će se dopasti njihovoj deci

Privilegiju da u dva navrata, prvi put u leto 2015. a drugi put početkom ove godine, boravi kao stipendista u najvećoj biblioteci posvećenoj dečjoj književnosti na svetu imala je Daniela Skoković, viša bibliotekarka i v. d. direktora Narodne biblioteke Požega.

Ukupno tri meseca imala je na raspolaganju da u miru čitaonice Međunarodne biblioteke za decu i mlade (Internationale Jugendbibliothek) u Minhenu posveti izučavanju slikovnica. Nakon prvog dvomesečnog istraživanja i otkrivanja jednog sasvim drugačijeg i novog sveta literature posvećene najmlađim čitaocima, iskristalisala se ideja da se slikovnicama posveti veća pažnja, da se ukaže na njihov značaj za odrastanje svakog deteta kao i potreba da se populariše ta vrsta dečje literature, po mnogim pokazateljima veoma specifična i sa velikim umetničkim potencijalom.

- Advertisement -

Otkrivajući jedan sasvim novi pristup u obrađivanju realnih životnih tema, brojne poznate autore i ilustratore slikovnica iz celog sveta, poželela je da svoja saznanja podeli sa širokom publikom i stručnom javnošću u našoj zemlji. Tako se i rodila ideja za održavanje festivala posvećenom slikovnicama, a koji je na sreću dobio finansijsku podršku Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Festival slikovnica „Čigra“ održan je od 6. do 8. oktobra 2016. godine u Požegi. To je bio prvi festival takve vrste u Srbiji.

Kao bibliotekarka Dečjeg odeljenja Narodne biblioteke Požega Daniela je imala višegodišnje iskustvo u radu sa decom, a posebnu pažnju posvećivala je upravo deci predškolskog uzrasta. Potrebu da se deca navikavaju na čitanje i da stiču predčitačke veštine od najranijeg uzrasta, ova bibliotekarka je prepoznala i osmislila brojne programe kako bi se što veći broj dece uz pomoć biblioteke upoznao sa knjigom i čitanjem već u uzrastu do tri godine. Tako su programi „Za svaku bebu knjiga“, „Putujuća biblioteka“, „Bibliobubamara“ počeli da daju rezultate povećanim brojem članova biblioteke, ali i većim interesovanjem roditelja za usluge koje biblioteka pruža. Nakon saradnje sa vrtićima i pedijatrima iz Doma zdravlja u biblioteku je dolazilo sve više roditelja sa bebama po svoj prvi poklon paket koji je obavezno sadržao prigodnu knjigu i drugi promotivni materijal. Bila je to prilika da se sa roditeljima razgovara, da im se da savet kako da podstiču i razvijaju ljubav prema knjigama. Odmah je bilo jasno da je ponuda slikovnica koja se nudi na tržištu ograničena. Pojavile su se nove taktilne slikovnice koje su zanimljive deci, ali je i evidentna potreba da se roditelji upute na one slikovnice koje imaju i kvalitetan tekst i ilustracije, a da su i tehnički opremljene u skladu sa uzrastom dece.

Baš kada je u toku bio program posvećen bebama, iz Međunarodne federacije bibliotečkih udruženja (IFLA) stizale su preporuke i smernice o potrebi da se više pažnje posvećuje uslugama za najmlađe. Daniela Skoković je bila koordinatorka njihovog programa „Svet kroz slikovnice“ i prikupila je podatke iz 27 biblioteka iz Srbije, predloge svojih kolega kojih to deset slikovnica iz Srbije zaslužuju da se nađu u katalogu sa predlozima iz još 36 zemalja sveta. Tom prilikom je shvatila da bibliotekari ponavljaju iste naslove slikovnica koje su tražene u njihovim bibliotekama, ali da su to uglavnom ilustrovane priče i pesme, što se ne može svrstati u pravu slikovnicu. Iz svakodnevnog iskustva u radu u biblioteci imala je bezbroj primera o načinu izbora slikovnica od strane roditelja. Često ih biraju po dužini teksta ili po sopstvenom ukusu, ne uzimajući u obzir želje dece smatrajući da oni najbolje znaju šta će se dopasti njihovoj deci.

Tako je jednom prilikom učestvovala i u razgovoru na roditeljskom sastanku u vrtiću kako bi preporučila slikovnice uz pomoć kojih roditelji mogu da pomognu deci da prevladaju različite strahove. Teško je bilo pronaći kvalitetne slikovnice sa prigodnom tematikom. Dešavalo se da roditelji pokazuju težnju ka prezaštićenom odnosu prema deci, pa tako ne žele da im čitaju čak ni klasične bajke smatrajući da u njima ima previše nasilja.

Jedno studijsko putovanje u Švedsku otvorilo je Danieli još šire vidike. U Stokholmu postoji Centar za istraživanje dečje književnosti gde se prati celokupna godišnja produkcija i gde se prave statistički izveštaji o temama koje su zastupljene, o jednakom pojavljivanju muških i ženskih likova i o mnogim drugim pitanjima vezanim za brigu o onome što se deci pruža kao čitateljski materijal. Na osnovu takvog detaljnog izveštaja lakše je dati smernice i preporuke šta treba poboljšati u izdavačkoj produkciji u narednoj godini.

Na tragu takvih interesovanja Daniela je dobila i stipendiju Međunarodne biblioteke za decu i mlade u Minhenu, kao prvi stipendista iz Srbije. Neverovatno bogat knjižni fond, biblioteka smeštena u dvorcu iz 15. veka, odlični uslovi rada uz kolege istraživače i ugledne univerzitetske profesore i autore stručnih tekstova iz celog sveta – bila je to odlična prilika za upoznavanje kako sa stručnom literaturom tako i sa profesionalcima iz ove oblasti.

- Advertisement -

Daniela Skoković je pre neki dan izabrana za člana Izvršnog odbora IFLA, Međunarodne federacije bibliotekačkih udruženja i institucija (www.ifla.org), kao i u delegaciju bibliotekara iz Srbije koji ovih dana treba da posete Brisel u okviru uspostavljanja saradnje u oblasti bibliotekarstva u aktivnostima pristupanja Srbije EU.

Piše: R. D.

Izvor: Danas

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img