spot_img
spot_img

Dr Branimir Nestorović: Deca se danas za svaku sitnicu vode lekaru

Sve zajedno, danas su deca mnogo slabijeg zdravstvenog stanja nego recimo moja generacija, kaže dr Branimir Nestorović

Dr Branimir Nestorović je načelnik Odeljenja za alergologiju i pulmologiju Univerzitetske dečje klinike u Beogradu, profesor na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i autor brojnih stručnjih i popularnih knjiga. U gostovanju na televiziji „Hram“ dr Nestorović je govorio o tome kako da roditelji očuvaju imunitet svoje dece:

„Situacija u Srbiji je danas takva da se za svaku sitnicu deca vode lekaru, potpuno nepotrebno piju ogromnu količinu raznoraznih lekova, posebno antibiotika. Mi smo zemlja sa ogromnom potrošnjom antibiotika, gotovo osam puta većom nego neke zapadne zemlje. Ušlo je nekako u naviku, roditelji se plaše, nesigurni su. A razlog što se plaše je što ne veruju svojim instinktima kadj e dete u pitanju nego više veruju nekoj literaturi. Vi ćete stalno slušati kada dođe majka sa detetom:“Pročitala sam na Internetu“ ili Pročitala sam u nekoj knjizi“. Ja obično njima kažem – gledajte vaše dete, vi ste mu majka, vi ste ga rodili, devet meseci je bilo u vašoj utrobi, komuniciralo s vama, i vi treba da znate ša ono oseća. Pustite knjige, pustite sve ostalo!

- Advertisement -

Deca mnogo slabijeg zdravstvenog stanja nego ranije

Drugi faktori su jedna jako loša ishrana i način života. Moderna elektronska sredstva deci koja imaju bujnu maštu potpuno oduzimaju imaginaciju. Igrice, crtani filmovi – to je pasivna zabava, veoma privlačna. Malo je bavljenja sportom, skoro nikakvog kretanja, Sve zajedno, danas su deca mnogo slabijeg zdravstvenog stanja nego recimo moja generacija.

Danas je potpuno jasno da zdravlje najviše zavisi od ishrane, prvenstveno od prirodnih namirnica koje treba uzimati. Sintetski vitamini i preparati ne mogu da nadoknade ono što niste pojeli. Sintetski vitamin C je 14 puta slabiji od prirodnog, plus je njegovo dejstvo pod znakom pitanja. To što će dete popiti dve tablete vitamina – ni izdaleka niste ništa uradili.

Bakterije u crevima kritičan faktor razvoja imuniteta

Ono što je sad potpuno osvojilo nauku je tzv. crevna flora. Mi smo saznali da su naše bakterije u crevima kritičan faktor razvoja imuniteta kod ljudi. Sad je objavljen članak o tome da crevna flora majke utiče na imunitet deteta. Šta to znači za roditelje? Što manje antibiotika! Deca koja često dobijaju antibiotike do dve godine imaju gomilu problema sa zdravljem kasnije, to je sad potpuno jasno. Od gojaznosti, preko alergijskih bolesti… Mi imamo u crevima oko 3 kilograma bakterija i one svašta rade pozitivno u našu korist. Mi treba da ih čuvamo. Kažu da su najveće bogastvo koje steknete u životu vaše crevne bakterije. Čovek ima od 800-1000, a ako je baš srećan čovek i 1200 vrsta tih bakterija. Kad padnete da 200, onda počinju teške bolesti. Mi danas znamo da morate da čuvate te bakterije. I tu sad dolazimo do onog što mene fascinira, a to su te drevne mudrosti naših baba i deda – beli luk koji je najbolji izvor prebiotika na svetu, a oni su hrana za korisne bakterije.

spot_img
spot_img

Najnovije

Kako pravilno izabrati školski ranac za dete?

Najskuplji ranac nije nužno i najbolji. Pravi izbor je onaj koji odgovara građi vašeg deteta, udoban je, dovoljno lagan i funkcionalan za njegove svakodnevne školske obaveze.

Batine deluju — i upravo je to problem

Udarac može zaustaviti ponašanje u nekoliko sekundi. Ali zaustavljeno ponašanje nije isto što i naučeno ponašanje. Piše: Samra Dedić

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img